Fikret Nadarević: Regionalno pozicioniranje je dobro, neka Belje i Kutjevo rade na graševini, a hercegovci na žilavci i blatini

70 vinarija iz regije u dvije sale u Hotelu Tuzla. Govorimo o prvom Festivalu vina VinoSalis koji je imao fokus na bh. vinima. Organizator Fikret Nadarević zadovoljan je odazivom i ostvarenim ciljevima festivala.

Kakvi su vaši dojmovi nakon što je sve završilo?

Ovo je prvi festival vina koji se radio po principu "poluprofesionalni". Nije nam u cilju bilo da napravimo veliku gužvu. Htjeli smo da male vinarije dođu do direktnih konzumenata. Pozvali smo ugostitelje iz čitavog regiona u cilju da se ostvare direktni kontakti s malim vinarijama, budući da se one teško mogu probiti u trgovačke lance. 

Trgovački lanci postavljaju nemoguće uvjete za izlaganje i teško se pojaviti na policama. Zbog toga je potrebno podizati vinsku kulturu i raditi na edukacijama za potrošače vina. Cilj nam je staviti Tuzlu na vinsku kartu Europe, a kroz sajam našim ugostiteljima prezentirati sve ono što je značajno za ovu regiju.

VinoSalis 2018 - Grad soli dobio respektabilan vinski festival

Na tržište BiH dosta dolaze strana vina koja imaju svoju publiku ovdje. Koliko je prosječni konzument u BiH svjestan kvalitete i važnosti protežiranja domaćih vina?

Prije svega, nije loše da protežiramo domaća vina. Ovdje je još uvijek lider Kutjevo, ali sa svojom baznom linijom. Pozvali smo ih da pokažu svoja kvalitetna vina, da Kutjevo ne bude prepoznatljivo samo po svojim jeftinim vinima. Hercegovci bi trebali pričati pričati priče o žilavci, blatini, trnjku, vrancu jer je pomalo smiješno da u BiH pijemo chardonnay iz Hercegovine ili pinot noir. To je lijepo, ali bazna trebaju biti naša vina. Normalno je da iz Belja i Kutjeva dolazi graševina. Regionalno pozicioniranje je dobro.

Pokušavamo dići nivo vinske kulture korak više te kada ljudi biraju jelo, da spram jela znaju odabrati koje će vino piti.

Velimir Ereš: Svjetske sorte sljubljujemo u poznatu kupažu X Line

Vidjeli smo na prezentaciji da je BiH nekada imala oko šest hiljada hektara pod vinovom lozom, a danas je taj broj oko tri hiljade te da dominiraju blatina i žilavka. Koji su koraci za razvoj vinarstva u BiH?

U vinarstvu imate podjelu na vinare zemljoradnike i vinare šminkere. Počinje se puno ulagati u vinarstvo, neki će uspjeti, neki neće... i sve je to normalno. Ako će im djeca nastaviti raditi, to je odlično. Treba podržati svakoga tko krene u to. Pokušavamo ljude uvjeriti da probavaju vina, da se upoznaju s raznim okusima.

Kako komentirate crno tržište alkohola u BiH?

Dosta je zastupljeno crno tržište alkohola, ima znatna količina restorana u koje dolazi roba u rinfuzi, sumnjivog porijekla. Upravo zbog toga sudjelujemo u izradi zakona o rakiji. Mi nemamo ni zakone koji pokrivaju to područje, neki stavljaju oznake eko i bio, a nemaju certifikate za to. Nemamo uređeno tržište, zato i dolaze vinarije sastrane.

Siniša Lasan: 2017. je odlična godina za Žilavku i Blatinu

Prvi festival ostavlja pozitivne dojmove. Kakve su planovi za sljedeću godinu?

Prvi festival je protekao dobro, zateklo nas je jedino to što nismo mogli ubaciti više vinarija u ovaj hotel, a nismo htjeli zatrpati unutrašnji prostor. Nagodinu idemo na četiri dvorane defnitivno. Ove godine je specijal na Okusima Hercegovine, a iduće godine vjerujem da će biti specijal vina iz regiona plus međunarodni dio.