Ekstremne vrućine najveća prijetnja uzgoju vinove loze, posebno pogođena Evropa

Sve svjetske regije u kojima se uzgaja vinova loza osjećaju sve snažnije posljedice klimatskih promjena, upozoravaju naučnici sa Univerziteta British Columbia u Kanadi, piše Farmer.

Iako su se tradicionalno najvećom prijetnjom smatrali iznenadni mrazovi, nova globalna analiza otkriva da upravo ekstremne vrućine, a ne hladnoća, predstavljaju sve ozbiljniju opasnost za proizvodnju vina, posebno u Evropi.

Klimatske promjene pomiču granice uzgoja vinove loze

Već je ranije potvrđeno da porast globalnih temperatura pomiče vinogradarske regije prema polovima. U tradicionalnim vinogradarskim područjima grožđe danas dozrijeva brže i sadrži više šećera, što direktno utječe na kvalitetu vina. Međutim, do sada nije bilo sveobuhvatne globalne analize ovih promjena.

Naučnici navedenog univerziteta analizirali su fenologiju vinove loze (različite faze rasta i razvoja) u kontekstu klimatskih uvjeta. U istraživanje su uključili podatke za više od 500 sorti vinove loze i 10 klimatskih pokazatelja, od najnižih temperatura u mirovanju i fazi pupanja, do ekstremnih vrućina tokom vegetacije i uvjeta u vrijeme berbe.

Flaširanje vina: Završni korak koji odlučuje o prvom utisku

Rezultati su pokazali da klimatske promjene različito utječu na svaku vinogradarsku regiju, što dodatno otežava razmjenu iskustava i strategija prilagodbe među proizvođačima vina.

"Naša studija bila je veliko interdisciplinarno i međunarodno istraživanje u kojem su učestvovali klimatolozi, agronomi, ekolozi i genetičari vinove loze iz Francuske, Španije, SAD-a i Kanade. Temeljila se na opsežnim bazama podataka koje su godinama prikupljane u francuskom istraživačkom centru INRAE - Domaine de Vassal“, istaknula je voditeljica istraživanja, prof. Elizabeth M. Wolkovich.

Evropa se zagrijava brže od očekivanog

"Bila sam iznenađena razmjerima zagrijavanja, posebno u Evropi. Naši podaci jasno pokazuju koliko se vegetacijska sezona promijenila uslijed klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem. Posjećujem Evropu više od 15 godina i svjedočila sam sve učestalijim toplinskim valovima, ali analizirati stvarne podatke i shvatiti s kakvim se izazovima suočavaju vinari bilo je zaista šokantno", dodala je Wolkovich.

Naučnike je posebno iznenadilo što najveće promjene nisu zabilježene u indikatorima vezanima uz hladnoću, već upravo u onima koji se odnose na ekstremne vrućine i ukupnu količinu topline.

"Očekivala sam da ćemo najveće promjene vidjeti kod pokazatelja niskih temperatura u fazama pupanja i berbe, no upravo su indikatori povezani s visokim temperaturama pokazali najveće varijacije", zaključila je profesorica Wolkovich.

Ova sveobuhvatna analiza može nadopuniti regionalna istraživanja i pomoći vinogradarima u razvoju učinkovitih strategija prilagodbe na nove klimatske uvjete. S obzirom na brzinu promjena, naučnici pozivaju na hitno djelovanje kako bi se dugoročno zaštitila proizvodnja vina i očuvala raznolikost vinove loze.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor