Danas je Sveti Trifun: Ako na ovaj dan pada kiša, godina će biti rodna?

Prema narodnom vjerovanju ako na ovaj dan bude oblačno ili ima padavina, godina će biti kišna i rodna, a ako je vedro, godina će biti sušna i nerodna. Jedno od vjerovanja u narodu je, da sa ovim danom stiže proljeće, da se budi priroda i najuzvišenije osjećanje kod ljudi, ljubav.

Sveti Trifun je praznik koji poštuju vinogradari i tradicija je da od tog dana počinje rezidba zasada. Februara 14. se osveštava vinograd, oreže prvi čokot i zalije prošlogodišnjim vinom, a vjeruje se da se na taj način vinova loza budi iz sna. Ipak, oni koji imaju velike površine, ovaj posao su već počeli. Stručnjaci smatraju da se može obavljati od momenta kada spadne list i biljka bude u fazi mirovanja.

Vječite dileme

Dugo je bila polemika da li se rezidba treba obavljati u vrijeme kada je stroga faza mirovanja ili kada kreću sokovi. Ipak, oni koji imaju velike zasade, moraju taj posao početi ranije, kada je vinograd u fazi dubokog mirovanja. Oni koji imaju manje površine, mogu sačekati da biljka pređe u fazu fiziološkog mirovanja.

U tom slučaju, kada se napravi rez, izaći će sokovi koji će obložiti i zaštiti taj dio. Oni koji su orezali vinograde, a nisu prskali bakrom treba da to urade, kaže Srđan Stanojlović, savjetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo iz Valjeva u Srbiji, ali da sačekaju da ne bude mraza i da bude bar pet stepeni u plusu.

"Veoma je bitno da se uradi dezinfekcija jer će biti manje problema u samoj zaštiti kada se 'opere' biljka nakon ove mjere. I preko mjesta gdje je sječeno, formirat će se film bakra i to će zaštiti biljku od bolesti", kaže naš sagovornik i dodaje da je naredni tretman pred samo kretanje vegetacije sa sumporom i bakrom.

Rezidbu treba završiti prije početka vegetacije, odnosno kada kreću pupoljci.

Nedostatak vlage

Primjetno je i da se klima mijenja, da su najhladniji periodi u februaru, pa se u skladu s tim i poslovi u vinogradima moraju prilagođavati. Stanojlović ističe i da je samo privid da u zemljištu ima dosta vlage, a male količine snijega ne mogu je nadoknaditi.

"Ona prava količina koja je potrebna biljkama nastaje od snijega kada se on polako topi i ta vlaga se spušta u dublje slojeve. Ovo snijega što je palo nije vrijedno pomena, sa prvim lijepim danima to će brzo da ispari. Vlaga je potrebna u dubini od 30 do 50 cm gdje se nalazi korijenov sistem. Već dvije godine za redom imamo duge sušne periode i samim tim to utiče i na kvalitet i na prinose."

Savjet voćarima je da ukoliko podižu nove zasade, to rade samo ukoliko obezbijede i sistem za navodnjavanje kako bi se smanjili rizici u proizvodnji.

"Mi u našem kraju nismo pobornici toga jer se navodnjavanjem stvara nova mikroklima zbog čega se može pojavlti trulež. Ukoliko se grožđe gaji za prodaju na pijacama, kao stono, u tom slučaju se može navodnjavati. Ono grožđe koje se koristi za vino, trebalo bi da oslikava podnevlje i da kroz način gajenja bude prepoznatljivo", kaže Stanojlović.

Kako obrađivati zasad?

Vinogradarstvom se mnogi bave iz hobija ili da bi imali dodatnu zaradu, ali ono na šta treba obratiti pažnju je da tu ima dosta posla.

"Vinogradarstvo je visokoradna proizvodnja, mnoge stvari morate da uradite ili da platite nekoga da radi. Tu se ne radi o standardnim poslovima, berba je najlakša, ali dotle ima dosta fizičkog rada. Čak i oni koji podižu veće zasade i plaćaju radnike, ne mogu lagano doći do radne snage", navodi ovaj stručnjak.