Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klimatske promjene
  • 10.04.2022. 15:00

Zaštita šuma, skladištenje karbona u zemljištu i održiv način ishrane - mjere za spas klime

Centralnu ulogu u opcijama ublažavanja uticaja na zemljište imaju autohtoni narodi, vlasnici privatnih šuma, lokalni farmeri i zajednice koje upravljaju značajnim udjelom globalnih šuma i poljoprivrednog zemljišta

Foto: Depositphoto/yulan
  • 64
  • 38
  • 0

Neophodna je zaštita šuma, promjena načina ishrane i izmjena poljoprivrednih metoda kako bi doprinijeli smanjenju oko četvrtine stakleničkih plinova i spriječili najgori uticaji klimatskih promjena, upozorava se u Izvještaju klimatskog panela Ujedinjenih naroda. 

Mala je vjerovatnoća da će se promjene dogoditi ako ih vlade ne iniciraju, a samo velika smanjenja emisija u ovoj deceniji u svim sektorima, od poljoprivrede i transporta do energetike i zgradarstva, mogu preokrenuti stvari navode. Vlade bi trebale pojačati napore za sadnju više drveća i razvoj tehnologija koje bi mogle ukloniti dio karbondioksida koji se već nalazi u atmosferi nakon više od jednog stoljeća industrijske aktivnosti.

"Napustili smo COP26 u Glasgowu s naivnim optimizmom, zasnovanim na novim obećanjima i obavezama, ali trenutna klimatska situacija značila bi povećanje emisija od 14 posto. Većina velikih emitera ne preduzima korake potrebne da ispune čak ni ova neadekvatna obećanja", izjavio je Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, prilikom objavljivanja Izvještaja.

Smanjenje stakleničkih gasova najveći izazov

Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5°C je nedostižno bez trenutnog smanjenja emisija u svim sektorima. U procijenjenim scenarijima predviđa se da će globalne emisije stakleničkih plinova dosegnuti vrhunac prije 2025. godine te biti smanjene za 43 posto do 2030. godine. Metan bi trebao biti reduciran za oko trećinu. Prema izvještaju, u periodu 2010-2019, prosječne godišnje globalne emisije stakleničkih plinova bile su na najvišim nivoima u ljudskoj istoriji, ali je stopa rasta usporila. Smanjena je stopa krčenja šuma i ubrzana primjena obnovljive energije.

Centralnu ulogu imaju i vlasnici privatnih šuma (Foto: M. Popić)

"U ranoj smo fazi razvoja klimatske i poljoprivredne politike, ali moramo početi s priznavanjem hitnosti izazova. IPCC upozorava da vlade do sada nisu bile na visini zadatka", rekao je Ben Lilliston, direktor ruralnih strategija i klimatskih promjena Instituta za poljoprivredu i trgovinsku politiku.

Poduzima se najveća mjera ikad za očuvanje svjetskih šuma - kraj krčenju do 2030?

Doprinos od oko 22 posto globalnih emisija stakleničkih plinova došao je iz poljoprivrede, šumarstva i drugih sektora korištenja zemljišta u 2019. godini, navodi se, od čega je otprilike polovina uzrokovana krčenjem šuma.

Mjere ublažavanja

Mjere poput zaštite šuma od sječe, skladištenje (sekvestracija) karbona u poljoprivrednom zemljištu i održivi način ishrane mogu obezbijediti između 20 do 30 posto smanjenja emisija.

Predsjednik međuvladinog panela o klimatskim promjenama dr Hora Sung Li je izjavio: "Nalazi Izvještaja IPCC-a pokazuju da ulozi za našu planetu nikada nisu bili veći. Ljudske aktivnosti su zagrijale planetu, a mi smo na putu da postignemo globalno zagrijavanje od 1,5ºC u naredne dvije decenije. Temperatura će nastaviti da raste."

Iako promjene koje su potrebne u poljoprivredi, šumarstvu i drugim sektorima korištenja zemljišta ne bi koštale mnogo za implementaciju, za sada vlada mali potencijal da se pokrenu. Istaknuto je da je najveća briga sprečavanje poplava i nestašice pitke vode. Velika pomoć u zaštiti prirode je razvoj agrošumarstva, a zaštita i obnova voćnjaka i pčela može pomoći prirodnim šumama da se prilagode.

Upravo je agrar najvećim svjedokom klimatskih promjena (Foto: Depositphoto/SolidPhotos)

Centralnu ulogu u opcijama ublažavanja uticaja na zemljište imaju autohtoni narodi, vlasnici privatnih šuma, lokalni poljoprivrednici i zajednice koje upravljaju značajnim udjelom globalnih šuma i poljoprivrednog zemljišta.

Posebno su ugrožene one koje žive na morskim obalama zbog promjene nivoa mora, salinizacije, naglih padavinskih poplava.

Prilagođavanje ishrane

Preporučena je uravnotežena prehrana koja uključuje održivo proizvedene životinjske proizvode uz biljke poput žitarica i mahunarki. Svjetska potražnja za životinjskim proizvodima raste (mlijeko, meso, jaja), što je prepreka smanjenju emisija iz poljoprivrede. Veliki broj grla stoke zahtijeva veliku količinu hrane što će rezultirati dodatnim krčenjem šuma. Osim toga, stoka je veliki potrošač pitke vode i zagađivač atmosfere.

Intenzivno stočarstvo "na udaru" EU mjera protiv zagađenja

"Svijet u kome živimo danas neće biti svijet u kome ćemo da živimo za pet ili deset ili 20 godina. Moramo biti mnogo oprezniji kada su u pitanju naši postupci i povećati naše kapacitete prilagođavanja", izjavila je dr Debra Roberts, kopredsjedavajuća radne grupe IPCC-a.


Tagovi

Ujedinjene nacije Antonio Guterres Klimatske promjene Globalno zatopljenje Sječa šume Skladištenje karbona Agrošumarstvo UN izvještaj


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.