• Klimatske promjene
  • 02.03.2021. 07:30

Više od 33 milijarde tona šumske biomase ugroženo zbog klimatskih promjena?

Gubitci zbog vjetra su se povećali za 40 posto, požara 34 i štetnika 26 posto.

Foto: Maja Celing Celić
  • 46
  • 5
  • 0

Klimatske promjene učinile su europske šume osjetljivima na opasnosti poput požara, štetnika, udare vjetra ili kombinaciju sve tri navedene stavke. Naime, one pokrivaju 33 posto površine Europe, a dom su mnogim ekosustavima i glavni dio europske biološke raznolikosti.

Kako stoji u novoj studiji Zajedničkog istraživačkog središta Europske komisije (JRC), više od 60 posto šumske biomase, odnosno 33 milijarde tona, izloženo je spomenutim rizicima. Također, ovime se dovodi u pitanje i njihova buduća uloga kada se radi o opskrbi drvetom ili sekvestraciji ugljika.

Studija pod nazivom Emergentna (novonastala) ranjivost na klimatske poremećaje u europskim šumama dokazuje da su se gubitci zbog izlaganja vjetru povećali za 40 posto, požara 34, a štetnika 26 posto. Kako bi došli do rezultata, znanstvenici su primijenili modele temeljene na prikupljanju i analiziranju satelitskih podataka od 1979. do 2018. godine.

U svrhu studije, ranjivost je definirana kao udio biomase koji se potencijalno gubi kada na ovu vrstu ekosustava utječu prirodni poremećaji. Ona pokazuje da strukturna, fiziološka i mehanička svojstva u velikoj mjeri kontroliraju njihovu ranjivost na požare, oštećenja od kukaca i vjetra.

Veća gustoća - manja ugroza? 

Nadalje, otkrili su da je ugroženost od strane štetnika pogotovo porasla tijekom promatranog razdoblja, naročito u sjevernim šumama u dijelovima Skandinavije i sjevernog europskog dijela Rusije, gdje je zagrijavanje sve veće. Ta su regije zabilježile porast oštećenja od kukaca za oko 2 posto svakih deset godina. Zanimljivo je da su šume veće gustoće manje ugrožene dok su one s većim udjelom biomase koje obično karakteriziraju starija i viša stabla sklonije njihovim oštećenjima. Suša i veće temperature također uzrokuju manju otpornost biljaka na napade štetnika, no one istodobno mogu djelovati na povećanje njihove populacije.

Povećana biomasa, gustoća i starost stabala pogoduju požarima, a stvar, naravno, mogu dodatno pogoršati nedostatak vlage i visoke temperature. Krajolici s niskom prostornom homogenošću i većim količinama padalina pokazuju manju ranjivost zbog veće otpornosti i slabijeg širenja vatrenih stihija.

Čini se da su hladnije klime osjetljivije na oštećenja od vjetrova, a u studiji se navodi da je to zbog lošijeg ukorjenjivanja i relativno niske otpornosti drveća na lomove. Prema tome, krajolici s niskom homogenošću i blažim padalinama su manje osjetljivi na vjetar i obično imaju korijen koji bolje raste u dubinu.

Kvantificiranje učinaka prirodnih poremećaja na otpornost i produktivnost šuma u velikim razmjerima glavni je izazov.

Utjecaji klimatskih promjena dodatni je pritisak kada je riječ o ovim sustavima. Kao dio europskog Zelenog plana, Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje o razvoju nove šumarske strategije EU-a, a planira ju usvojiti kasnije ove godine. Nadogradit će se na onu o EU biološkoj raznolikosti do 2030., obuhvatiti cijeli šumski ciklus i promovirati njegove brojne dobrobiti. 


Tagovi

Šume Klimatske promjene Štetnici Vjetar Požari


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kad se male ruke slože... Zahvaljujući ovakvim pomoćnicima brzo je završen posao. Sad čekamo i nadamo se dobrim rezultatima.