Strahuju da će im Zeleni plan ugroziti prinose, konkurentnost i prihode

Bugarski poljoprivrednici prognoziraju manje prinose lošijeg kvaliteta, a samim tim i niže prihode kao rezultat nove Zelene politike EU. U središtu njihove zabrinutosti je značajno smanjenje upotrebe pesticida i đubriva do 2030. godine, piše euractiv.

Pesimistični su u pogledu da će Europska komisija moći ponuditi biološka sredstva koja su podjednako učinkovita kao hemijska. Trenutno se proizvođači oslanjaju na hemijska sredstva, a predstavnici bugarskog Ministarstva poljoprivrede komentarisali su da su svjesni zabrinutosti te da će se založiti za dodatne subvencije poljoprivrednika.

Zašto smanjuju količine?

Smanjenje količine preparata za zaštitu bilja predviđeno je novom poljoprivrednom strategijom EU-a "Od farme do viljuške". Ona je dio Europskog zelenog sporazuma koji će kreirati politike za postizanje ciljeva Komisije za klimatski neutralno gazdinstvo do 2050. godine. "Upotreba pesticida u poljoprivredi uzrokuje zagađenje tla, vode i zraka kao i gubitak biološke raznolikosti i može naštetiti biljkama, insektima, pticama, sisarima i vodozemcima", stoji u strategiji.

Pita li iko poljoprivrednika šta misli o smanjenju upotrebe pesticida?

Podsjećamo, kako bi suzbila takve prakse, Komisija ima u cilju smanjiti upotrebu pesticida za 50% do 2030. godine, kao i đubriva za najmanje 20%.

Brige poljoprivrednika zbog alternativa

Uprkos obećanjima o bio-alternativama i očuvanju prihoda poljoprivrednika, bugarski farmeri već su zabrinuti.

"Očekivanja nižih prinosa lošijeg kvaliteta je opravdano ako se upotreba pesticida naglo smanji u sljedećih 10 godina. Za sada jednostavno nema alternative hemijskim sredstvima. Postupci za odobravanje bioloških sredstava trajati će godinama, a raspravlja se hoće li one biti jednako učinkovita protiv bolesti i štetočina", komentarisao je Kostadin Kostadinov, predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača žitarica.

Kostadinov predviđa da će biološke zamjene biti znatno skuplje. Podvukao je činjenicu da upotrebna dozvola za mnoga hemijska sredstva uskoro ističe, a novi koji će ih zamijeniti su i do 10 puta skuplji iako nisu biološki. On tvrdi i da je velika upotreba pesticida u toj zemlji mit.

"Upotreba pesticida i đubriva u Bugarskoj ispod je prosjeka EU. Smanjenje njihove upotrebe za 50% znači da bi zemlja bila nekonkurentna na zajedničkom tržištu Unije. Komisija bi to trebala uzeti u obzir, a smanjenje bi u Bugarskoj trebalo biti manje od 50%, a više od 50% u zemljama u kojima se masovno koriste", komentarisao je prof. Bozhidar Ivanov, direktor Instituta za ekonomiju poljoprivrede.

Površine pod ekološkom proizvodnjom u EU porasle za 34% od 2012. godine

Podaci pokazuju da se između 2012. i 2017. udio kupljenih herbicida značajno povećao i to za 120%, zatim 350% za insekticide i 171% za fungicide uprkos tome što poljoprivrednici tvrde da nema porasta upotrebe ovih hemijskih sredstava. "Osim toga, ne postoji garancija da se ovdje koriste sva đubriva i pesticidi kupljeni u Bugarskoj. Ona je pogranična zemlja, a dio prodaje namijenjen je trećim zemljama", zaključio je Kostadinov.

Bugarski naučnici: Ciljevi EU idu u pravom smjeru

"Novu politiku EU-a nije za podcjenjivanje i ide u pravom smjeru. Postoje i druge mogućnosti pomoću kojih bi usjevi mogli prirodno biti održiviji", objašnjava prof. Ivan Kiryakov sa poljoprivrednog instituta Dobrudža.

Istakao je važnost integrisanog suzbijanja štetočina, koji se uspješno provodi u Velikoj Britaniji, Mađarskoj i Poljskoj. To se postiže rotacijom usjeva, a ta praksa osigurava prirodno jačanje tla. Ostali koraci su brzo otkrivanje i zbrinjavanje oboljelih biljaka odgovarajućim nadzorom, a hemikalije se trebaju koristiti kada je to stvarno neophodno.