Kada krenu u lov, gotovo matematički preračunavaju gdje će se plijen nalaziti i presreću ga u letu. Stopa uspješnosti lova je velika što ih svrstava u najefikasnije lovce u životinjskom svijetu.
Vilin konjic (Odonata) ubraja se među najstarije i najfascinantnije stanovnike naše planete. Ova bića lete Zemljom već više od 300 miliona godina, što bi značilo da su nadživjela i dinosaure.
Zahvaljujući iznimnoj geografskoj raznolikosti, bogatstvu rijeka, jezera i gorskih potoka, naša regija je pravi raj za ovu staru grupu insekata duguljastog tijela i prozirnih krila. Izvanredni su letači koji love u zraku i u tome su vrlo uspješni. U svijetu postoji oko 6 hiljada vrsta, a u Evropi oko 130 vrsta.
Dijele se u dvije grupe: Sličnokrilci (Zygoptera) koji su manji, tanji, a krila drže uspravno u mirovanju (Modra konjska smrt) i nejednakokrilci (Anisoptera) koji su veći, deblji, a krila drže vodoravno i rašireno.
Poseban doživlja je posmatrati ih u letu. Oni su apsolutni šampioni aerodinamike u svijetu insekata. Svakim od svoja četiri krila mogu upravljati neovisno, što im omogućuje letenje prema naprijed, natrag, bočno, pa čak i dugotrajno lebdenje u zraku. Ta im nevjerojatna okretnost služi za lov.
Vilini konjici su veliki grabežljivci, kako u odrasloj fazi, tako i dok su larve u vodi. Odrasle jedinke imaju velike složene oči pomoću kojih uočavaju plijen na velikoj udaljenosti od čak 40 metara.
Kada krenu u lov, gotovo matematički preračunavaju gdje će se plijen nalaziti i presreću ga u letu. Stopa uspješnosti lova je velika što ih svrstava u najefikasnije lovce u životinjskom svijetu.
Životni ciklus vilinog konjica neraskidivo spaja vodu i kopno. Veći dio svog života zapravo provedu pod vodom kao larve i u toj fazi su nemilosrdni lovci. Odrasla jedinka može pojesti stotine komaraca te na taj način zauzimaju prorodnu kontrolu štetočina.
Također, važan su dio hranidbenog lanca i bogat su izvor hrane za druge životinje: pticama u zraku, a ribama i žabama u vodi. Njihovo parenje jedno je od najprepoznatljivijih procesa jer parovi tokom kopulacije formiraju karakterističan oblik srca.
Mužjak kada primjeti ženku, hvata ju u letu s leđa koristeći analne nastavke na kraju zatka, i čvrsto je stegne iza glave. Kako bi došlo do oplodnje, ženka mora saviti svoj zadak prema naprijed i spojiti ga sa genitalnim organom mužjaka. Tako spojena tijela formiraju fascinantni oblik srca.
Vilini konjici su izuzetno osjetljiva na promjene u svom staništu pa njihove larve ne mogu preživjeti u zagađenoj vodi. Ukoliko na nekom staništu naglo opadne njihov broj - to je jasan znak da je došlo do zagađenja vode (rijeke, jezera, močvare).
Iznimno su važni za očuvanje ravnoteže u prirodi te služe kao ključni indikatori zdravog okoliša. Obzirom da dio života provedu u vodi, a dio u zraku, odnosno na kopnu, njihova prisutnost ukazuje na stabilnu biosferu.
Tagovi
Autorica