Uvezene biljne vrste ugrožavaju okoliš

Skupina od 25 sibirskih znanstvenika botaničara tri je godine proučavala biljke koje nisu autohtone sibirske vrste, već su donesene iz drugih krajeva svijeta i tu se ustalile, i utvrdili kako je 146 takvih biljaka, a 58 vrsta, ocijenjenih najopasnijima, temeljito je obrađeno u "Crnoj knjizi flore Sibira".

Strane biljke teško se prilagođavaju surovoj sibirskoj klimi, ali one koje su se uspjele ovdje ukorijeniti stvaraju mnogo problema domaćim biljkama i istiskuju ih.

Crna knjiga flore poticaj sprečavanju katastrofe

Sve te, kako ih nazivaju, tuđinske biljne vrste, a posebice ovih 58, ugrožavaju okoliš, životinje i ljude u regiji i to je, ukratko, glavna teza "crne knjige" sibirskih botaničara koji se nadaju da će njihov znanstveni rad "dati poticaj programima koji se bave istraživanjem invazivnih vrsta i da će pomoći spriječiti ekonomsku i ekološku katastrofu" te dodaju kako "iako crne knjige nemaju pravnu moć, znanstvenici ne sumnjaju u korisnost svog istraživanja".

Sibirski botaničari načinili "Crnu knjigu flore Sibira" i obradili 58 biljnih vrsta koje su opasne za autohtone.

U članku objavljenom na portalu Russia Beyond the Headlines navodi se kako znanstvenici tvrde da su strane vrste biljaka i ranije prodirale na područje Sibira pa su u grobovima iz davnina pronađene brojne vrste sjemena koja nisu tipične za floru sibirske regije.

Pašnjaci postaju neupotrebljivi

"Invazivne, uvezene biljke, koje su se raširile zahvaljujući djelovanju čovjeka, ugrožavaju biološku raznolikost Sibira. Primjerice, grupacije ive (Cyclachaena xanthiifolia), lisičine i obične lisičine (Echium vulgare) praktički pretvaraju pašnjake za stoku u livade koje nisu pogodne za ispašu", kaže Marina Silantjeva, suautorica zbirke i dekanica odjela za biologiju Altajskog sveučilišta, dodajući kako neke vrste prenose parazitske i zarazne bolesti opasne za ostale biljke nekih gljiva koje uzrokuju hrđu pšenice. Neke biljke koje se oprašuju vjetrom, primjerice, ambrozija i iva izazivaju alergije, a neke i kožne bolesti kod ljudi.

Istiskuju domaće vrste

Problem koji su uočili sibirski znanstvenici, je što nakon sječe šuma u Sibiru, šumari sade američki javor uvezen iz Amerike, kao i mnoge druge vrste koje istiskuju domaće, sibirske šumske biljne vrste. Američki javor je posađen početkom prošlog stoljeća i posebno se raširio 60-tih godina i koristio se kao vjetrozaštitni pojas, no, uskoro se počeo samostalno, nekontrolirano razmnožavati i širiti. Rezultat toga je da su danas neka područja gdje se proširio javor potpuno mrtva i uopće više nema trave.

Poljoprivredna kolonizacija

Sibirski botaničari podsjećaju kako se okoliš sibirske regije aktivno mijenjao od početka 17. stoljeća kada je počela poljoprivredna kolonizacija Sibira i drastično se povećao broj zasijanih područja koje su počele nastanjivati strane biljke. Sredinom prošlog stoljeća u Sibiru je kultivirano, izorano i zasijano oko 10 miliona hektara, podsjećaju stručnjaci.

"Posljedna faza naseljavanja stranih vrsta odvija se danas. Tom procesu pogoduju globalizacija teretnog prometa i cirkulacija različitih kultura. Širenju stranih biljaka pomaže i globalno zatopljenje. Za brojne termofilne biljke nestala su temperaturna ograničenja", zaključila je Marina Silantjeva.

Foto: pixabay.com, zugh