Više od polovine svjetskih šuma nalazi se u samo pet zemalja - Ruskoj Federaciji, Brazilu, Kanadi, SAD-u i Kini
Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. mart Međunarodnim danom šuma 2012. kako bi obilježila i podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma. Ovogodišnja tema je "Šume i održiva proizvodnja i potrošnja".
Šume su biološki najraznovrsniji ekosistemi na kopnu i u njima se nalazi više od 80 posto kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Pokrivaju jednu trećinu Zemljine površine i vitalna su staništa za milione vrsta, izvori su čistog zraka i vode, i naravno ključne za borbu protiv klimatskih promjena. Istraživanje UN-a pokazuje da mogu izvući milijardu ljudi iz siromaštva i stvoriti dodatnih 80 miliona zelenih radnih mjesta. Oko 1,6 milijardi ljudi, uključujući više od 2.000 autohtonih kultura, zavisi od njih jer su im potrebne za život, lijekove, gorivo, hranu i sklonište.
Bez održivog upravljanja i korištenja njihovih resursa dovodimo u pitanje prosperitet i opstanak budućih generacija. Ključne su u smanjenju siromaštva i osiguranju održivog razvoja. Globalno krčenje šuma nastavlja se alarmantnom brzinom, a sa nestajanjem ovog blaga nastali su brojni problemi: ekonomski, ekološki, društveni i zdravstveni. UN-ova agencija za klimatske promjene, IPCC, objavila je izvještaj koji otkriva smrtonosne posljedice klimatskih promjena za ljude u svim dijelovima svijeta u narednim decenijama.
FAO u svom Izvještaju za 2020. "Stanje svjetskih šuma" navodi da je ukupna šumska površina 4,06 milijardi hektara, ili otprilike 5.000 m2 (ili 50 x 100 m) po osobi, ali nisu podjednako raspoređeni širom svijeta. Više od polovine svjetskih šuma nalazi se u samo pet zemalja (Ruska Federacija, Brazil, Kanada, Sjedinjene Američke Države i Kina), a dvije trećine u deset zemalja.
Drveće smanjuje rizik od poplava, erozije zemljišta. Šume djeluju kao spužva koja upija jake kiše i zadržavaju višak vode. Tako sprječava eroziju zemljišta, smanjujući pojavu blatnjavih bujica umanjuju štete od poplava.
S druge strane, polako ispuštaju rezerve vode ublažavajući djelovanje suše. Osim toga, one snižavaju temperaturu tokom ljetnih mjeseci, ublažavaju jake udare vjetra. Bez njih nema ni izvora pitke vode.
One su izvor više od četvrtine modernih lijekova, posebno iz tropskih šumskih biljaka koje su najugroženije.
Brojni su pojedinci koji su svoj život posvetili pošumljavanju devastiranih područja. U Indiji je 1974. godine Jadav Payeng kao tinejdžer posadio nekoliko stabala zbog erozije zemljišta, a nastavio je sa sadnjom tokom 40 godina. Uspio je da obnovi šumu na ostrvu Majuli u sjevernoj Indiji. Danas ona pokriva 550 hektara. Ostrvo bi bez njezine zaštite nestalo za 20 godina.
Brazilski fotograf Sebastiao Salgado i njegova supruga Lelia Deluiz Wanick Salgado odlučili su zaustaviti krčenje i započeli proces pošumljavanja u Brazilu na području gdje je ostalo samo 0,5 posto šume. Njihov poduhvat je itekako uspio, jer su obnovili šumu u kojoj je zabilježeno oko 172 vrste ptica, 33 vrste sisara, 293 vrste biljaka, 15 vrsta gmizavaca i 15 vrsta vodozemaca što je čitav ekosistem obnovljen od nule.
U Turskoj je Hikmet Kaya sa svojim timom i seljanima zasadio 30.000.000 sadnica tokom rada u šumarskom sektoru. Zajedno su preobrazili devastiran krajolik u šumski raj.
Tagovi
Autorica
