Sezona je lisičarke: Otkupljivači čekaju s novcem, evo kolika je cijena

Lisičarka, Cantharellus cibarius, poznata i kao lisičica, jedna je od najlakše prepoznatljivih jestivih gljiva, što je čini idealnom i za manje iskusne berače.

Klobuk je u početku ispupčen i podvijenog ruba, a kasnije postaje plosnat i ljevkasto udubljen, s valovitim, nepravilnim rubom. Boja je upečatljiva - blijedožuta do narančasto-žuta, slična žumancu jajeta, a ista nijansa prelazi i na stručak i na listiće.

Kako prepoznati lisičarku?

Najkarakterističnija osobina lisičarke nalazi se na donjoj strani klobuka: umjesto klasičnih listića, ona ima rijetke, žilave nabore koji se nepravilno račvaju i spojeno silaze niz stručak, bez vidljive granice između klobuka i stručka. Meso je čvrsto, žilavo, blijedožute boje i blagog voćnog mirisa - drugi prepoznatljiv detalj po kojem se lisičarka razlikuje od svojih otrovnih "rođaka".

Otrovni dvojnici:

• Lažna lisičica (Hygrophoropsis aurantiaca) - sličnije narandžaste boje, ali raste na panjevima i ima prave, oštre listiće (ne nabore). Smatra se blago otrovnom.
• Zavodnica (Omphalotus olearius) - otrovna gljiva koja, za razliku od lisičarke koja raste direktno na tlu, izrasta iz korijenja ili panjeva.

Najsigurniji znak raspoznavanja za početnike je to da lisičarka uvijek raste na tlu, nikad busenasto iz drveta ili panja, i ima nabore, a ne klasične listiće.

Stanište i sezona

Lisičarka je mikorizna gljiva - živi u simbiozi s korijenjem drveća, najčešće bukve, hrasta, ali i breze i bora, što znači da nije ograničena samo na bjelogorične šume. U bosanskohercegovačkim planinskim i prigorskim šumama najveće šanse za uspješnu berbu pružaju starije, dobro očuvane bukove i miješane šume s debljim slojem lišća i mahovine, gdje je tlo trajno vlažno, ali ne mokro.

Najbolje vrijeme za izlazak u šumu je nekoliko dana nakon kiše, kada je tlo dovoljno natopljeno, a temperature umjerene. Lisičarka raste u grupama, raspršena na većoj površini, pa je isplativo pažljivo pročešljati teren oko prvog pronađenog primjerka - gdje je jedna, obično su i druge.

Sezona u našim krajevima traje od juna do kasne jeseni, sa vrhuncem rasta u julu i augustu, kada je kombinacija toplote i ljetnih kiša najpovoljnija.

Pravila branja koja se ne smiju kršiti

Održivo branje, osim što je preporuka, ujedno je i uslov da se lisičarka na istom mjestu pojavljuje godinama kasnije.

Stručak treba prerezati nožem tik iznad tla, ne čupati gljivu iz zemlje jer se time oštećuje podzemna micelija i ugrožava sljedeća sezona rasta na istom mjestu.

Za berbu treba koristiti korpu, nikad plastičnu kesu. Gljive se u plastici brzo zagrijavaju, znoje i počinju propadati prije nego stignu do otkupljivača, što direktno utiče na kvalitet i otkupnu cijenu.

Otkupljivači traže gljive u optimalnoj fazi razvoja - ni premlade (gube na masi) ni prestare (gube kvalitet), pa obratite pažnju ukoliko planirate davati u otkup. Ne berite ih uz prometne puteve i industrijske zone, jer gljive upijaju teške metale i zagađivače iz okoline, što ih čini neupotrebljivim za prodaju, a potencijalno i opasnim za konzumaciju.

I prije nego krenete u šumu, provjeriti propise o branju u zaštićenim područjima - pojedine šume i nacionalni parkovi imaju posebna pravila ili potpunu zabranu organizovane berbe.

Otkup - šta berač treba znati

Otkupna mreža za samonikle gljive aktivna je u brojnim mjestima u BiH tokom cijele sezone, a lisičarka se zbog stabilne potražnje na domaćem i izvoznom tržištu ubraja u redovno otkupljivane vrste.

Prema informacijama dobijenim od otkupljivača iz Donjeg Vakufa, trenutna otkupna cijena lisičarke kreće se od 10 do 15 KM po kilogramu, zavisno od kvaliteta i veličine ubranih primjeraka. Berači zainteresovani za prodaju mogu se raspitati o uslovima otkupa kod lokalnih otkupljivača u svojoj općini - otkupna mjesta i cijene po pravilu se objavljuju na oglasnim tablama mjesnih zajednica ili putem lokalnih poljoprivrednih udruženja.

Tražena gljiva, ali slična ludari: Kako prepoznati raspucali vrganj?

Vrijedi napomenuti da se uslovi otkupa - cijena, dinamika preuzimanja robe i eventualna ograničenja u količinama, mogu mijenjati iz dana u dan, zavisno od tržišne potražnje i logistike samog otkupljivača. Zbog toga je preporučljivo prije organizovanog, većeg branja unaprijed telefonski provjeriti aktuelne uslove kod otkupljivača s kojim planirate saradnju, kako biste izbjegli situaciju da ostanete s neprodatom robom.