Rekordne cijene i nestašica ogrijevnog drveta - metar kubni i do 130 KM?

Na tržištu trenutno vlada anarhična situacija i cijena za jedan kubni metar ogrijeva u nekim gradovima dostiže iznos od 130 maraka, rekao je premijer USK Husein Rošić, pa je Vlada Unsko-sanskog kantona naredila Kantonalnoj upravi inspekcije USK, preduzeću "Unsko-sanske šume" i drugim nadležnim institucijama da sačine prijedlog mjera kako bi se spriječilo divljanje cijena ogrevnog drveta.

"Ovo je udar na građane i potrebno je što prije poduzeti mjere kako bi se cijene vratile u normalne okvire. Inspektore smo već uputili na teren kako bi se spriječila nelegalna trgovina ogrijevom i mi ćemo tome stati u kraj", kazao je Rošić.

Prema njegovim riječima, trenutno stanje podsjeća na ne tako davnu situaciju i probleme u snabdijevanju peletom, a Rošić je uvjeren kako se ovakve krize vještački stvaraju da bi se uticalo na povećanje cijena energenata, pišu Nezavisne.

Ovakva situacija dosad nije zabilježena

"Jedna od mjera biće usmjerena ka preduzeću "Unsko-sanske šume", koje mora na vrijeme planirati snabdijevanje lokalnog stanovništva kako bi se suzbilo crno tržište i kako bi građani po realnim cijenama mogli da nabave ogrevno drvo", kazao je Rošić.

Na području svih gradova i općina u Unsko-sanskom kantonu trenutno vlada nestašica ogrijevnog drveta, a ovaj energent na tržištu dostiže rekordne cijene. Prema riječima dobavljača, ovakva situacija dosad nije zabilježena, a kako se bliži sezona grijanja, nije isključeno da će cijene dodatno rasti. 

Povećan izvoz drveta za ogrijev na inostrana tržišta

Oni kažu da je više razloga koji su doveli do ovakve situacije, a jedan od njih je što je značajno povećan izvoz drveta za ogrijev na inostrana tržišta, prije svega u Italiju.

"Sve je to dovelo da situacije da je manje ogrijeva za lokalno stanovništvo. Firme koje se bave sječom šume i s kojima sam dosad sarađivao isporučuju drvo za izvoz, a značajan dio ide i za proizvodnju peleta", kažu dobavljači.

Jedan od razloga za ovakvu situaciju je i nedostatak radne snage u šumi, jer je veliki broj radnika koji se ranije bavio sječom napustio te poslove zbog malih zarada i teških uslova rada. 

Autor: Zlatan Čekić/Nezavisne