Pretraga tekstova
Pregled je obuhvatio smrekova stabla na udaljenosti do 20 m od klopke, metodom pregleda ulaznih otvora utvrđivana je prisutnost ubušivanja potkornjaka.
U okviru naučno-istraživačkog projekta posvećenog kontroli potkornjaka smrče u šumama Federacije BiH, predstavnici Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i ŠGD "Hercegbosanske šume" Kupres proveli su terenske aktivnosti na području kojim upravlja ovo šumsko društvo.
Glavni cilj terenskog rada bio je procjena pravilnosti primjene biotehničkih mjera zaštite, odnosno kontrola načina postavljanja i učinkovitosti feromonskih klopki u praćenju populacija potkornjaka smreke.
Aktivnostima, koje su provedene od 22. do 24. jula, obuhvaćeno je cjelokupno područje kojim gospodari ŠGD "Hercegbosanske šume", pri čemu je za potrebe detaljne analize odabran reprezentativni uzorak od 80 feromonskih klopki raspoređenih na području svih šumarija.
"Izvršena je kontrola odabranih klopki, pri čemu su evidentirane njihove geografske koordinate, način postavljanja, stanje na terenu te brojnost ulovljenih jedinki potkornjaka i neciljane entomofaune", saopćili su iz ŠGD "Hercegbosanske šume", dodajući da je istovremeno je proveden monitoring smrekovih stabala u neposrednoj okolini svake pregledane klopke.
Kako spriječiti štete od malog potkornjaka u voćnjacima? Pomažu i ptice
Pregled je obuhvatio smrekova stabla na udaljenosti do 20 m od klopke, pri čemu je za pet najbližih stabala evidentiran prsni promjer (DBH) te je metodom pregleda ulaznih otvora utvrđivana prisutnost ubušivanja potkornjaka.
Dobiveni rezultati poslužit će za daljnju analizu učinkovitosti primjene feromonskih klopki, kao i za unapređenje sistema monitoringa i pravovremenog reagiranja u zaštiti smrekovih sastojina.
Izvori
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ognjen Živković iz Okolice kod Prnjavora prije skoro pet godina krenuo je od jedne parcele koja je počela da zarasta, a danas na svom imanju ima voćnjake, mehanizaciju i pogon za preradu voća u kojem proizvodi sokove.