Pet najljepših stabala u BiH - svako drvo ima svoju priču

Više od pola teritorije Bosne i Hercegovine prekriveno je šumama, a i brojna naselja ukrašena su vrijednim primjercima drveća. Šume i pojedinačna stabla pružaju brojne ekosistemske usluge, poput prečišćavanja voda, sprečavanja klizišta i regulacije temperature, ali su vezana i za duhovne i tradicijske vrijednosti naših krajeva.

Kako bi odali priznanje jedinstvenom bogatstvu bh. prirode, UNDP je organizirao izbor za drvo godine, a tražili su najstarije, najljepše i najzanimljivije drveće u Bosni i Hercegovini.

Stari orah i hrast

Glasanje je nedavno je završeno, a najviše simpatija pokupilo je stablo oraha na Ilidži, koje je nominirala "Treća osnovna škola". Njegova procijenjena starost je 56 godina. Svako stablo je svijet za sebe, pa tako i ovo koje je posadio domar Ramiz, kada se ova škola i gradila. Mnoge generacije učenika ispratio je stari orah.

Na drugom mjestu nalazi se 800 godina star zeleni dub iz Ljubinja (naslovna fotografija), kojeg je nominirao Petar Novokmet. On j naveo kako su Bančići nadaleko poznati po brojnim stogodišnjacima koji su živjeli ili žive u ovom hercegovačkom selu.

Stari hrast (dub) u Bančićima ne gubi lišće tokom cijele godine, tako da ga mještani nazivaju "vječno zelenim". Ovaj prirodni fenomen pokušali su objasniti brojni naučnici. Smatra se da se radi o specifičnoj vrsti mediteranskog hrasta čije rasprostranjenje se veže za neka grčka ostrva. Neka istraživanja pokazuju da se ovo drvo ne razmnožava i da ima plod koji nije nalik žirovima drugih vrsta hrasta. Jedinstven je u široj okolini, upečatljiv u pejzažu.

Izabrano 14 najljepših sela u Bosni i Hercegovini

"U narodu postoji legenda koja objašnjava ovaj prirodni fenomen. Vjeruje se da je Sveti Sava, idući iz obližnjeg sela Mišljen, zastao pored hrasta da se odmori. Kako je dan bio vreo, hladovina ovog velikog drveta pomogla mu je da se okrijepi i povrati snagu. Tada ga je on blagoslovio i poželio mu da zauvijek bude zelen. Svake godine, početkom decembra, kod hrasta se održava narodni sabor", navedeno je u nominaciji.

Značaj i legende

Treće mjesto pripalo je 126-godišnjem stablu američkog platana, koje je predložila PPOŠ "Isa-beg Ishaković" iz Sarajeva. Američki platan (Platanus occidentalis) posjeduje široka debla, široke krošnje i visokog je rasta - narastu i do 50 m visine. Mogu živjeti i više od 2.000 godina, gdje godišnji prirast može biti i preko 2 m. Značajno je da ove vrste mogu podnijeti mraz do - 34°C.

Ekološka vrijednost platana je izuzetno značajna, jer utiče na pročišćavanje zraka, modificiranje temperaturnih ekstrema te smanjenje buke. Tradicionalna medicina od davnina, mnogo prije svog formiranja kao nauke, obraćala se za pomoć kori i lišću stabla platana koji su se odlikovali nevjerovatnim ljekovitim svojstvima.

Četvrta je 30-godišnja breza iz dvorišta OŠ "Aleksa Šantić" u Sarajevu, a na petom mjestu nalazi se hrast lužnjak iz Konjica, koji je predložilo Šumarstvo "Prenj" d.d. Konjic. Legenda o hrastu kaže da ga niko nije posadio, nego je sjemenka - žir vodom kroz jaz iz brda došao u polje, tu u ravnici zastao, našao plodnu zemlju i tako je ponikao i narastao hrast. Naučno mišljenje je da legenda nije tačna, te da je ovo stablo staro bar nekoliko stotina godina.