Period mladunaca - dovitljivost prirode i roditeljska ljubav

Kasno proljeće, točnije period od polovine maja do kraja juna je period godine koji se naziva i period mladunaca, s obzirom na to da najveći broj podmlatka divljači upravo sada dolazi na svijet. Tu su prije svih lanad (mladunčad srneće divljači), telad (mladunče evropskog jelena i jelena lopatara), mladunčad divokoza, te pilići pernate divljači, fazana, divljih pataka.

Divlji prasići ili jagnjadi muflona, u ovom periodu su i dalje vezani za majku, nesamostalni i u velikoj opasnosti da postanu plijen raznih predatora, kako dlakavih (šakali, lisice, vukovi), tako i pernatih (vrane, svrake). Većina njih takođe u ovom periodu donosi na svijet mlade  i odgaja ih. 

Savršenstvo, dovitljivost i ljepota prirode

Priroda svoje savršenstvo, dovitljivost i ljepotu pokazuje i u slučaju mladunaca. Surova je istina da mnogo mladunaca ne doživi zrelo doba, ali fascinantan je način kako je priroda kao čarobnim štapićem podesila da mladunci i(li) pilići prežive sva iskušenja surovog svijeta na koji su kročili. 

Divlji papkari

Podmladak divljih papkara, primjera radi, u prvim danima života nema miris. Mladunci pod kožom imaju mirisne žlijezde, ali su u prvim danima života one neaktivne. To mladima omogućava da, dok ne ojačaju, ostanu na skrovitom mjestu, dok im majka ne dođe, pošto srne i košute mlade odgajaju na otvorenom. Dakle, nema mirisa, ali tu je urođeni instikt: lanad i telad, u trenucima kada ostanu sama, često nepomično leže skrivena u nekom gustišu. To predatorima u mnogome otežava nalaženje plijena, jer oni plijen pronalaze kretanjem i "njuškajući". Majka, naravno, zna gde je ostavila mladunčad ili više njih i kada se nahrani, odmah se vraća do njih. 

Zečevi

Zečica podmladak podiže na otvorenom. Kod ove vrste priroda je na potpuno drugačiji način omogućila da dio mladih doživi zrelost. Zečica se godišnje koti tri do pet puta, te okoti između osam i 11 mladunaca, a najbrojnije, samim tim i najznačajnije je junsko leglo. Mladi zečevi imaju mirisne žlijezde, ali su one aktivne tek od četvrte sedmice života, te ih ta činjenica štiti od predatora. Za zečeve je vezana još jedna vrlo interesantna stvar: zečići dok su mali sisaju samo jednom dnevno, obično u suton ili sumrak, pa na taj način i majka ostavlja minimalnu količinu mirisa. Dlaka zečića je takva da se jedinke stapaju sa okolinom, pa su i na taj način teže oučljivi, s obzirom na to da većinu vremena provode zbijeni jedni kraj drugih.  

Lovcima je poznato da su maj i jun period mladunaca, te u to vrijeme nije dozvoljen bilo kakav grupni lov. U ovom periodu zabranjeno je izvođenje i obuka pasa u lovištu, kako se divlja fauna i njen podmladak ne bi uznemiravali.  

Divlje svinje

Divlja svinja se prije prašenja odvaja od ostalih jedinki iz krda, te od grančica i trave pravi takozvano gnijezdo koje može biti i natkriveno, da bi se mladi zaštitili od hladnoće, s obzirom na to da se krmače uglavnom prase u februaru i martu.  

Pernata divljač

Što se pernate divljači tiče, najviše jaja snese ženka fazana (mladunci na naslovnoj fotografiji), u nekim slučajevima i do 15-20 komada. Patke, guske i jarebice imaju jedno leglo sa više jaja, dok one vrste koje imaju dva legla, poput divljih golubova ili gugutke, koja ima i po tri legla, broj jaja je jedno ili dva.

Majčinska ljubav važna za preživljavanje mladunaca

Veoma bitna stvar kod preživljavanja mladunaca je i roditeljska, pogotovo majčinska ljubav. Majke, koje provode većinu vremena sa mladuncima, povremeno ih moraju napustiti kako bi otišle da se hrane i napoje. To je za podmladak uvijek rizičan period, ali majka će se odmah vratiti do njih i branit će ih svim silama, čak i napadajući grabljivce.