Najveći broj domaćinstava u gradu na Drini i Rzavu se grije na drva, dok manji broj nih koristi struju za zagrijavanje svojih prostorija. Penzije su niske, ali ogrev se mora obezbjediti, pa i na uštrb nekih namirnica.
Pomalo haotično stanje u Višegradu što se tiče pripreme ogreva za zimsku sezonu jer ni jedna kotlovnica neće raditi, a na stovarištima nema uglja za loženje u pećima. Građani biraju između ogrevnog drveta i grijanja na električnu energiju.
Ni ove, kao i prošle godine, u oko 200 stanova u stambenim zgradama u Višegradu neće biti organizovanog grijanja iz kotlovnica. Od posljednjeg rata to je prvi put zabilježeno da nijedna kotlovnica za stambene zgrade ne radi.
Rukovodstvo komunalnog preduzeća se tada pravdalo da se ne isplati obezbijediti grijanje stanova ispod sedam maraka po metru kavadratnom, a većina građani, zbog nižih novčanih primanja, nisu bili spremni da plate tu cijenu.
Tako je grad ostao bez centralnog grijanja iako kotlovnice, doduše zastarjele, postoje. Osim prošle, agonija bez centralnog grijanja se nastavila i ove godine.
Stanari u zgradama su brže bolje prešli na alternativno zagrijavanje prostora ugradnjom peći ili prelaskom na grijanje električnom energijom. Zanimljivo je da jedan dio stambenih zgrada nema ni dimnjake, pa stanari u tim objektima drugog izbora nisu ni imali.
Godinama u ovom gradu ne postoje ni stovarišta gdje se mogu kupiti drva za ogrev. Zato se domaćinstva snalaze kako znaju i umiju, a najveći broj njih će prostorije grijati na ogrevno drvo, kupljeno od privatnih preduzetnika.
Neki od njih od Šumskog gazdinstva "Panos" kupuju uglavnom bukvu "na panju", ali je to mukotrpan posao jer treba isjeći drvo, naći prevoznika, istrugati ga na ćokove i na kraju iscijepati u cjepke pa ispadne "skuplja pita od tepsije".
Cijena drva za ogrev se kreće od 110 do 130 maraka, a samo cijepanje od 10 do 20 maraka po jednom metru.
U posljednje dvije, tri godine sve je više građana koji zagrijavaju stanove i porodične kuće uz pomoć klima uređaja. Kažu da je skoro isplatljivije nego nabavljati drva, a i čistije i mnogo manje posla oko unosa ogreva i loženja.
"Kupio sam klimu, njena ugradnja me koštala oko 1.500 KM, a mjesečni računi za struju uz grijanje na ovaj način su od 70 do 130 KM. Zadovoljan sam jer ako nisam kod kuće klimu mogu uključiti i daljinski putem telefona da se prostorije zagriju", kaže Dragan Barac.
Udruženje penzionera u Višegradu i ove godine izlazi u susret ovoj populaciji građana sklapajući ugovore sa šumskim gazdinstvom "Panos" o nabavci oblovine i plaćanju drveta na rate.
Todo Škobo, aktivista ovog udruženja, kaže da su se mnogi penzioneri odazvali pozivu nabavke drveta na rate i da su ljudi iz gazdinstva ispoštovali sve ugovore za ovo vezane.
Ima i nezadovoljnih penzionera koji kažu da ako uštede kupovinom drveta na rate izgube plaćanjem rezanja oblovine i cijepanjem drva jer su ovi vremešni ljudi uglavnom bolesni i ne mogu to učiniti bez angažovanja sjekača.
Na stovarištima u gradu kažu da ove sezone neće biti uglja za loženje u šporetima i pećima osim visokokaloričnog za kotlove.
Tagovi
Autorica
Upoznajte Žutog trubača: Skriveni dragulj naših šuma
Otkriveni trupci bez pravog žiga: Nadrljao gazda postrojenja, ali i šumar
Na Duškovom nišanu pao vepar kapitalac od 192 kilograma
Moderno pošumljavanje: Mogu li bombice sijačice spasiti planetu?
