Ne, nije joj mjesto u buketu - evo zašto je bitna širokolisna veprina

Danas je Svjetski dan zaštićenih vrsta, ističe Federalna uprava za inspekcijske poslove koja je putem inspekcije zaštite prirode u Federalnom šumarskom inspektoratu, u proteklom periodu provela nadzore s ciljem sprječavanja njihova nezakonitog sakupljanja i korištenja.

"Poduzete mjere rezultirale su značajnim smanjenjem upotrebe vrste širokolisna veprina, Ruscus hypoglossum L., u cvjetnim aranžmnima na području Federacije", napominju.

Strogo zaštićena vrsta

Pojašnjavaju da se u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH i Pravilnikom o mjerama zaštite za strogo zaštićene vrste i podvrste, širokolisna veprina nalazi na listi zaštićenih biljnih vrsta.

Njeno sakupljanje iz prirode, promet i korištenje dozvoljeni su isključivo uz posebnu dozvolu Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Svako postupanje suprotno ovim odredbama predstavlja kršenje zakona i podliježe propisanim mjerama.

Tokom kontrola u cvjećarama i drugim subjektima nadzora, ukazali su na obavezu dosljednog poštivanja propisa koji uređuju zaštitu prirode. Kao rezultat preventivnih, korektivnih i represivnih mjera, dodaju, prisustvo ove vrste u komercijalnoj ponudi i izradi cvjetnih aranžmana značajno je smanjeno.

Federacija će konačno šume zakonski zaštititi, evo šta se zabranjuje

Federalna inspektorica zaštite prirode Adisa Marshall, napominje da je širokolisna veprina zimzelena šumska biljka od posebnog značaja za očuvanje stabilnosti šumskog ekosistema. Doprinosi zaštiti šumskog tla, očuvanju mikroklime i biodiverziteta, naročito u bukovim šumama. Njeni plodovi mogu biti izvor hrane za neke ptice i male šumske životinje, koje istovremeno pomažu u širenju sjemena, a gusti listovi stvaraju zaklon i mikrohabitat za insekte i male životinje.

Očuvanje šumskog staništa

Često raste u starijim, stabilnim i manje poremećenim šumama, posebno u sjenovitim bukovim šumama, pa može biti indikator očuvanog šumskog staništa te, iako globalno nije klasifikovana kao ugrožena, lokalne populacije mogu biti osjetljive na prekomjerno sakupljanje.

"Pozivamo sve privredne subjekte i fizička lica da svoje poslovanje usklade sa važećim propisima te podsjećamoo da je očuvanje prirodnih resursa zajednička odgovornost institucija, poslovne zajednice i građana", naglašavaju iz Federalne uprava za inspekcijske poslove.

Jer zaštita biodiverziteta nije samo zakonska obaveza, već i ulaganje u dugoročnu stabilnost i očuvanje prirodnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine.

Inače, kazne za korištenje zaštićenih divljih vrsta – svojte suprotno propisanim uslovima kreću se u rasponu od 2.000 KM do 5.000 KM za fizičko lice, od 10.000 KM do 70.000 KM za pravno lice, te od 1.000 KM do 10.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu.