• Nova šumska štetočina
  • 01.10.2019. 12:00

Napadnuto 90% hrastovih šuma! Eksperti zabrinuti zbog hrastove mrežaste stjenice

Na napadnutim stablima hrasta stjenica "jede" hlorofil lista, a od nervature ostane samo mreža, zbog čega je i dobila naziv mrežasta stjenica. Stručnjaci navode da je intenzitet napada u hrastovim šumama 90%.

Foto: Maja Celing Celić
  • 1.012
  • 123
  • 0

Mnoga šumska gazdinstva, naročito na sjeveru i sjeverozapadu Republike Srpske, prijavila su da je u šumama prisutan veliki intenzitet napada hrastove mrežaste stjenice (lat. Corythuca arcuata) zbog koje je došlo do prijevremenog sušenja listova hrasta i još nekih vrsta šumskog drveća. Za sada zdravstveno stanje, prije svega hrastovih šuma, nije ugroženo.

U razgovoru sa šumarskim stručnjacima koji nisu željeli da im navodimo imena, preovladava velika zabrinutost u vezi sa ovim insektom. Zajedničko zapažanje svih stručnjaka jeste da se štetočina još prilagođava na klimatske uslove i da se u narednom periodu mora obratiti pažnja na ovog insekta jer je moguće da će u budućnosti izazivati veliku štetu u šumama.

Od nervature lista ostane samo mreža

Prvi put u BiH stjenica je otkrivena 2017. godine u okolini Breze (Zeničko-dobojski kanton), a sad je prisutna u oba entiteta. Pojedini stručnjaci ističu da se stjenica ponaša vrlo čudno. Primijećena je i na platanima (naslovna fotografija, op.ur.), ceru, lipi, a nema je na javoru, bukvi, kestenu, grabu i američkom hrastu. Interesantno je da je na vrstama na kojima nije primijećena stjenica stanje listova katastrofalno što se može pripisati i sušnom periodu u drugoj polovini avgusta i prvoj polovini septembra. Na napadnutim stablima hrasta stjenica "jede" hlorofil lista, a od nervature ostane samo mreža, zbog čega je i dobila naziv mrežasta stjenica. Stručnjaci navode da je intenzitet napada u hrastovim šumama 90%.

Hrastova stjenica hara šumama Potkozarja i Lijevče polja - napada i voćke?

Jedan od stručnjaka tvrdi da će, u slučaju nepreduzimanja odgovarajućih preventivnih mjera, u naredne dvije godine, intenzitet pojave ove štetne vrste na hrastu i ostalim vrstama šumskog drveća koje napada, drastično porasti i da će doći do njihovog sušenja u roku od četiri godine, što može biti katastrofalno za kompletan ekološki sistem.

Stjenica će se prilagoditi, a nećemo znati kako ju spriječiti

Hrastova mrežasta stjenica nema prirodnih neprijatelja. Moguće je, pošto nije sa ovih područja, da će se ove i narednih godina sve više prilagođavati klimatskim uslovima u Bosni i Hercegovini i da će u budućnosti biti sve više problema. "Drugim riječima, jedne godine imaćemo katastrofu jer će se skroz prilagoditi, a mi nećemo znati kako da je spriječimo", ističu stručnjaci. Inače, u Republici Srpskoj više od 50% teritorije (1.2 miliona hektara) pokrivaju šume, najviše sastojine hrasta i bukve.

Nisu samo šumari primijetili ovu štetočinu. I u gradovima je svuda prisutna, od benzinskih pumpi do stanova i kuća. Ima je i na balkonima, na sušenom vešu, po baštama kafića. Za sada nema izvještaja o tome da je nekome ugroženo zdravlje zbog napada stjenice. Kada je riječ o voćkama u voćnjacima jabuka koji su tretirani hemijskim sredstvima, tj. insekticidima, nije primijećena, ali je prisutna na divljim jabukama.

Drugo je pitanje kako se hrastova mrežasta stjenica pojavila u BiH i regionu. Mnogi sumnjaju da labave granične kontrole i nesprovođenje karantinskih mjera predstavljaju idealne uslove za ulazak raznih štetočina koje kasnije prave probleme ne samo u šumarskom već i ostalim privrednim sektorima. Jedan od takvih primjera je šimširov moljac lat. Cydalima perspectalis koji je ove i proteklih godina obrstio "žive ograde" u mnogim dvorištima.  


Fotoprilog


Tagovi

Republika Srpska Hrastova mrežasta stjenica Šimširov moljac Hrastove šume Sušenje Prirodni neprijatelj


Autor

Bojan Kecman

Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.