Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hrastova stjenica
  • 06.09.2019. 17:00

Hrastova stjenica hara šumama Potkozarja i Lijevče polja - napada i voćke?

Postoji bojazan da insekt koji se širi u šumama u Potkozarju i Lijevče polju napadne i voćnjake.

Foto: Pixabay/manfredrichter Flickr/Gilles San Martin
  • 558
  • 25
  • 0

Udruženje voćara Republike Srpske uputilo je molbu Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za hitan sastanak sa svim zainteresovanim stranama radi pronalaženja efikasnog rješenja problema širenja hrastove mrežaste stjenice na šume u Potkozarju i Lijevče polju, jer postoji bojazan da ovaj insekt napadne i voćnjake, prenose Nezavisne

Udruženje voćara Republike Srpske obratilo se Poljoprivrednom institutu Banjaluka zbog velikih promjena na šumama, uglavnom na hrastovim stablima na području Potkozarja i Lijevča polja.

Stručnjaci sa Poljoprivrednog instituta izašli su na teren i uvjerili se u postojanje larvi hrastove mrežaste stjenice, što je potvrđeno urađenom analizom

Iz Udruženja voćara Republike Srpske saopšteno je da je u Potkozarju najintenzivnija proizvodnja voća na ovim prostorima.

Podsjetimo, hrastova stjenica, zvana još i mrežasta stjenica platane (Corythuca ciliata) američka je vrsta, otkrivena u Padovi (Italija) 1964 god., proširena je u svim južnim i srednjoevropskim zemljama Evrope.

Insekt koji napada i ljude - platanina stjenica nasrtljiv je molestant

Glavni domaćin je američka platana (lat. Platanus occidentalis), ali se ponekad nalazi i na drugim vrstama kao što su: grmovi jaseni (lat. Fraxinus sp.), lovorolisni hrast (Quercus laurifolia) i na gorskom javoru (lat. Acer pseudoplatanus).

Stjenica djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja. Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira jer time biva onemogućena prirodna obnova najvrjednijih šumskih sastojina. 

U susjednoj Hrvatskoj se prvi puta pojavila 2013. godine u spačvanskoj šumi (Slavonija), a do sada još niti jedno sredstvo koje se pokusno upotrijebilo nije pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost. Velik problem predstavlja ograničenje dopuštenih sredstava koja postavljaju EU regulativa i FSC certifikat.

 Prirodni neprijatelji su joj buba mare, pauci i neke druge štetočine. 


Tagovi

Hrastova mrežasta stjenica Voćnjaci Šume Potkozarje Lijevče polje


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

U nekim hladnijim krajevima BiH se još sije krompir...