Kostajnička kestenijada: U tri dana ispekli i podijelili dvije tone pečenog kestena

Ako jesen ima miris, onda onda miriše po kestenu. I to ne bilo kakvom, već onom pečenom na vatri i u dimu. A ako neko zna sve o kestenu, onda su to mještani Kostajnice, koji su posebno ponosni na ove šumske plodove, zahvaljujući kojima je prije 22 godine Kostajnica dobila i Turističko-kulturno-privrednu manifestaciju "Kestenijadu".

Kestenijada nadmašila sva očekivanja

Svake godine u oktobru, zahavljujući ovom prirodnom resursu, Kostajnica postane jedno od najposjećenijih turističkih mjesta Srpske, ali i BiH. Ovogodišnja "Kestenijada" nadmašila je očekivanja, jer se, između ostalog, pekao kesten na ulici, degustirale slatke delicije od kestena, ali i organizovala kotlićijada.

"Kada je prva "Kestenijada", organizivana prije  22 godine, niko nije očekivalo da će dostići ovaj nivo. Tokom tri dana,  koliko se održavala ova manifestacija, Kostajnicu je posjetilo između 10.000  i 20.000  građana iz Repubilke Srpske i FBiH te iz zemalja okruženja. Posebno je primamljivo za posjetioce,  jer smo tokom trajnja ove manifestacije, posjetiocima besplatno dijelili pečeni kesten. Ove godine ispekli smo i podijelili dvije tone pečenog kestena", kaže portparol opštine Kostajnica, Aleksandar Pašić.

Važno je napomenuti da je ovogodišnji odziv učesnika na kotlićijadi nadmašio sva očekivanja, jer se prijavilo 65 ekipa. Zbog velikog interesovanja za "Kestenijadu", u ovoj lokalnoj zajednici odlučeno je da se naredne godine ona proširi i na okolne ulice.

Brdo Balj najbogatije kestenom

A svake jeseni, brdo Balj iznad Kostajnice, na kojem se nalazi bogata kestenova šuma, postane jedno od omiljenih odredišta svih koji vole ove šumske plodove i prirodu. Kostajničani kažu, ovakvog kestena, poput baljskog, nema nigdje, jer je vrhunskog kvaliteta.

Kestanove šume u okolini Kostajnice, za mnoge mještane su i dodatni izvor prihoda, jer tu pronalaze kesten koji prikupljaju i prodaju. A domaćice ga, često, koriste kao glavni sastojak za kolače. Malo gdje se mogu probati toliko ukusne poslastice od kestena, poput kostajničkih.

Kestenove šume idu u prilog i brojnim pčelarima, pa se ovdje može naći i nadeleko čuveni, ljekoviti kestenov med.

Cilj, zaštita šuma i iskorišćavanje resursa

Vjeruje se da je po kestenu, Kostajnica dobila i ime. Mnogo je faktora koji pružaju mogućnost iskorišćavanja kestena, kao najvećeg turističkog, ali i privrednog potencijala za razvoj ove opštine koja graniči sa Hrvatskom Kostajnicom. Tokom oktobra, baš zbog kestena, nerijetko se mogu  vidjeti kolone pješaka koji prelaze iz Hrvatske u Kostajnicu u Srpskoj, kako bi uživali u svim pomenutim delicijama.

Svakog oktobra, Kostajnica "oživi", kažu Kostajničani i vjeruju da je upravo kesten, šansa za veliki razvoj. Slažu se da je "Kestenijada" odavno premašila lokalni nivo. Šume pitomog kestena u ovoj opštini, prostiru se na čak oko 700 hektara zemljišta.

"Opština Kostajnica uspostavila je komunikaciju sa drugim opštinama iz Unsko- sanskog kantona i Republike Hrvatske, kako bi zajedno uradili projekat zaštite kestenovih šuma. Kada je u pitanju ekonomska eksploatacija kestena, trenutno u Kostajnici radi jedno preduzeće, koje se bavi preradom kestena", zaključuje Pašić.