Kako će izgledati evropske šume do 2100. godine? Jedna crnogorična vrsta posebno ugrožena

Šumski požari, snažne oluje i masovna pojava potkornjaka sve snažnije pogađaju evropske šume, a prema novim naučnim analizama njihov će se utjecaj u budućnosti dodatno pojačavati. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovi procesi, osim što predstavljaju ozbiljnu prijetnju, otvaraju i prostor za nužne promjene u upravljanju šumama.

Međunarodni tim naučnika predvođen istraživačima s Tehničkog univerziteta u Minhenu prvi je put izradio sveobuhvatnu simulaciju razvoja šumskih oštećenja na nivou cijele Evrope do 2100. godine.

Rezultati pokazuju zabrinjavajuće trendove - čak i u najpovoljnijem scenariju očekuje se značajan porast oštećenih površina, dok bi se u najgorem slučaju štete mogle i udvostručiti.

Upozoravajući signali iz prirode

Požari, oluje i potkornjaci već sada ubrzavaju prirodni proces odumiranja stabala, posebno u područjima gdje dominira smreka. Ipak, naučnici naglašavaju da odumiranje nije samo negativan proces, ono je sastavni dio šumskog ekosistema. Upravo takvi poremećaji mogu otvoriti prostor za sadnju novih, otpornijih vrsta drveća.

Kako bi bolje razumjeli moguće buduće promjene, istraživači su razvili model visoke rezolucije koji analizira međusobne utjecaje različitih faktora, uključujući vjetrolome, napade potkornjaka, starost šuma i visinu stabala. Ipak, riječ je o scenarijima, a ne o preciznim prognozama, odnosno model odgovara na pitanje "šta ako", a ne "šta će se sigurno dogoditi".

Prema simulacijama, nastavak snažnog globalnog zatopljenja mogao bi imati ozbiljne posljedice. U scenariju porasta temperature za više od 4 °C, površine pogođene požarima, olujama i štetnicima mogle bi se do kraja stoljeća više nego udvostručiti.

Posebno su ugrožene regije u kojima prevladavaju smrekove šume, koje su osjetljivije na klimatske promjene i napade štetočina. Takav razvoj događaja imao bi dalekosežne posljedice ne samo za šumarstvo, već i za društvo u cjelini, uključujući snabdijevanje drvom i sposobnost šuma da pohranjuju ugljik.

Prilika za obnovu i prilagodbu

Unprkos zabrinjavajućim prognozama, stručnjaci u njima vide i priliku. Poremećaji u šumama mogu ubrzati proces njihove transformacije prema otpornijim i raznolikijim sastavima. To znači uvođenje novih vrsta drveća, prilagodbu načina gospodarenja i jačanje otpornosti šumskih ekosistema. Međutim, kako bi se to ostvarilo, potrebni su kvalitetni podaci i dugoročne strategije.

Stabla međusobno razgovaraju i pomažu jedna drugima: Ova će vam knjiga promijeniti pogled na drveće

Za potrebe istraživanja razvijen je napredni model temeljen na umjetnoj inteligenciji, treniran na više od 135 miliona podataka iz šumskih simulacija širom Evrope. U analizu su uključeni podaci s više od 13.000 lokacija, kao i satelitski podaci o šumskim poremećajima.

Poseban fokus stavljen je na potkornjaka, jednog od glavnih uzročnika šteta u evropskim šumama, čija se populacija širi zbog klimatskih promjena. Ipak, istraživači naglašavaju da i drugi štetnici i bolesti zahtijevaju sistemsko praćenje na nivou cijele Evrope.

Potreba za zajedničkim evropskim odgovorom

Zaključci studije jasno upućuju na potrebu za snažnijim klimatskim politikama, ali i aktivnim upravljanjem šumama. Diversifikacija vrsta drveća, prilagodba dobne strukture šuma i fleksibilni planovi upravljanja ključni su za povećanje njihove otpornosti.

Uz to, stručnjaci ističu važnost uspostave jedinstvenog evropskog sistema praćenja šumskih oštećenja, kao i uključivanja najnovijih naučnih spoznaja u nacionalne i evropske strategije.