Stabla međusobno razgovaraju i pomažu jedna drugima: Ova će vam knjiga promijeniti pogled na drveće

U svijetu filmske umjetnosti ime japanskog redatelja Hayao Miyazakija zauzima visoko mjesto. Njegovi animirani naslovi poput recimo "Avanture male Chihiro" "Moj susjed Totoro", "Pokretni dvorac" ili "Vjetar se diže", smatraju se klasicima i nalaze se uvijek na vrhu top-ljestvica izbora najboljih filmova.

Njegova "Princeza Mononoke" iz 1997. smatra se jednim od najvećih dostignuća u animaciji, prikazuje sukob između industrijskog razvoja i prirode kroz priču o ljudima koji uništavaju šume i duhovima koji ih štite. Film poručuje da ravnoteža između čovjeka i okoliša nije moguća bez poštovanja prema prirodi i odgovornog upravljanja resursima.

Podzemna mreža korijenja i gljiva

Hvaljeni dokumentarac "Fantastic Fungi" (Čudesne gljive) redatelja Louieja Schwartzberga istražuje fascinantan svijet gljiva i njihovu ulogu u regeneraciji planete, prehrani i medicini. Schwartzberg prikazuje kako gljivične mreže, posebno micelij, povezuju ekosisteme, recikliraju hranjive tvari i omogućuju komunikaciju među biljkama, a također istražuje njihov potencijal u rješavanju zdravstvenih problema, klimatskih promjena i obnove okoliša, povezujući nauku i duhovnost kroz mikologiju.

Peter Wohlleben je njemački šumar i autor koji je postao svjetski poznat po popularizaciji ideje da su šume složeni, međusobno povezani sistemi u kojima stabla komuniciraju. Njegova knjiga "Tajni život drveća", koju je u hrvatskom prijevodu objavila izdavačka kuća Fokus i može se kupiti za 17,12 €, objašnjava kako drveće razmjenjuje hranjive tvari, upozorava jedno drugo na opasnosti i čak “brine” o slabijim stablima putem podzemnih mreža gljiva.

Kako ističe u predgovoru, njegova je namjera promoirati novi način upravljanja koji uvažava šumu kao zajednicu, a ne samo kao fabriku drva, jer vjeruje da je sretna šuma ujedno i produktivnija.

Ovaj fascinantni svijet počiva na onome što naučnici danas nazivaju "Wood-Wide-Web" -nevidljivoj mreži korijenja i gljiva koja povezuje šumu u jedinstven superorganizam. Ta socijalna mreža omogućuje nevjerojatnu razmjenu hranjivih tvari, gdje stabla iste vrste često srašćuju korijenjem kako bi dijelila otopinu šećera i međusobno si pomagala u kriznim situacijama.

Zahvaljujući takvoj povezanosti, zdrava stabla mogu stoljećima održavati na životu čak i stare panjeve koji više nemaju lišće za fotosintezu, šaljući im hranu putem korijenskih spojeva. Šuma zapravo funkcionira kao napredni sistem socijalne zaštite u kojem se fotosinteza sinhronizira tako da svako stablo, bez obzira na kvalitetu tla na kojem raste, proizvodi podjednaku količinu šećera po listu. Jači članovi zajednice redovno šalju pomoć onima koji imaju manje sreće s lokacijom preko korijenja i gljiva, osiguravajući tako preživljavanje cijele grupe i očuvanje stabilne šumske mikroklime.

Jezik drveća

Komunikacija unutar ovog sistema odvija se putem hemijskih, električnih i zvučnih signala koji čine poseban jezik drveća. Kada ih napadnu životinje ili insekti, stabla ispuštaju mirisne poruke, poput etilena kod akacija, kako bi upozorila susjedne primjerke na opasnost i omogućila im da na vrijeme uskladište obrambene otrove u lišću.

Neka stabla, poput brijestova i borova, čak mogu prepoznati slinu specifičnog insekta i mirisom dozvati tačno određenu vrstu osa koje će napasti gusjenice i tako im pomoći u odbrani. Električni impulsi prenose informacije o opasnosti kroz unutrašnjost stabla i korijensku mrežu brzinom od oko jednog centimetra u minuti ili sekundi, ovisno o dijelu biljke. Naučna istraživanja su zabilježila čak i tiho pucketanje korijenja na frekvenciji od 220 herca, na što mlade sadnice reagiraju okrećući se u smjeru tog zvuka.

U prirodnim šumama odrastanje mladog drveća je spor i strogo kontroliran proces pod snažnim utjecajem majčinske uloge starijih stabala. Odrasla stabla svojim širokim krošnjama namjerno zaklanjaju svjetlost mladicama, propuštajući tek oko tri posto sunca, što ih prisiljava na iznimno spor rast i stvaranje čvrstih, otpornih stanica.

Kokoš koja donosi profit: Dollar Hen je klasični priručnik za uzgoj

Dok čekaju svoju priliku u sjeni, majke putem korijenja doslovno "doje" svoje bebe šaljući im hranjive tvari kako bi ih održale na životu dok ne dosegnu vrh krošnje. Pravi član šumske zajednice pritom teži simetriji i ravnomjernom razvoju, poštujući bonton drveća tako što izbjegava gradnju debelih grana u smjeru prijateljskih susjeda kako im ne bi oduzimalo dragocjenu svjetlost.

Svako stablo ima svoj karakter

Piše Wohlleben u knjizi i o tome kako svako stablo posjeduje jedinstven karakter koji se očituje u individualnim odlukama o odbacivanju lišća ili reagiranju na klimatske promjene. Stabla se aktivno brane od bolesti i parazita proizvodeći fitoncide s antibiotskim djelovanjem koji pročišćavaju okolni zrak.

Osim toga, drveće pažljivo planira razmnožavanje, često se međusobno dogovarajući da cvatu u istim intervalima kako bi nadmudrili gladne životinje poput divljih svinja, osiguravajući da barem dio sjemena preživi i osigura budućnost šume.

U dvije riječi. Obavezno štivo. A snimljen je i film.