Drvom budućnosti grade i vlastitu budućnost

O odlasku iz države nisu nikada razmišljali pa su se u rodnom Vitezu okrenuli budućnosti. Točnije, drvu budućnosti. Naime, mladi bračni par Nikolina i Jadranko Grgić na svoje su dvije parcele zasadili oko 300 sadnica paulovnije namijenjenih za biomasu. Posao su pokrenuli lani, a broj kupaca povećava im se iz dana u dan.

Od sadnice do 25 metara visine

Jadranko, inače planinar i zaljubljenik u prirodu, za paulovniju je čuo slučajno na internetu. Pronašao je članke o carskom drvu ili drvu budućnosti iz Kine koje raste sedam puta brže od vrbe.

"Prve godine raste 80 cm. Sljedeće se čepira to jest siječe se do zemlje i sljedeće godine naraste do 4-5 metra. Rast je intenzivan i može doseći visinu do 25 m s tim da mu je deblo prečnika 50 cm za 10 godina. Sjajno drvo. Iz Kine, a dobro radi", objašnjava Jadranko dodajući da i stručnjaci potvrđuju da je u pitanju kvalitetno drvo.

Paulovniju, dodaje, odlikuje brz i pravilan rast, potpuna iskoristivost, laka obrada, kvalitetno je tehničko drvo. Izvor je obnovljive energije pa se može iskoristiti za proizvodnju peleta i bioetanola. Pogodno je drveće za sadnju na mjestima gdje su velika klizišta zemlje ili neobradiva zemlja koja stoji a nitko ne radi.

Paulovnija je Ime dobila po Ani Pavlovni, kćerki ruskoga cara Pavla I rođenoj 1795. godine.

"Odlučite li se zasaditi paulovniju, za 30 godina života ste sebi obezbijedili drva za ogrijev ili tehničko drvo", kaže Jadranko navodeći da je najveća potražnja za paulovnijom u Njemačkoj i sve više raste.

Specifična je i po tome što listovi apsorbiraju i do 10 puta više ugljikova dioksida od drugog drveća, a korijenje crpi teške metale iz zemlje te obnavlja tlo nakon erozije. Paulovnija može i zapuštena zemljišta pretvoriti u zelena i plodna polja.

Apsorbira CO2 i upija ispušne plinove

Izdržljivo drvo u svijetu se, kaže, sadi oko industrijskih postrojenja, budući da odlično apsorbira CO2, a otporna je i na razna druga zagađenja. "Upija" i ispušne plinove iz automobila, postrojenja te se često sadi i uz ceste jer joj spomenuti plinovi dosta koriste u rastu. Drvo je lagano, ali iznimno čvrsto i zato se koristi u građevinarstvu, za izradu glazbenih instrumenata, u avio i auto industriji.

"BiH zasada ne potiče sadnju paulovnije, ali ako je ne želite saditi na većim površinama, ovo vam drvo zbog svojih lijepih i mirisnih cvjetova može biti lijep ukras u dvorištu, a svojom ogromnom krošnjom praviti hladovinu u ljetnim danima", zaključuje Jadranko koji sa suprugom Nikolinom aktivno vodi i facebook stranicu Paulovnija-Vitez na kojoj sve proizvođače, ali i one koji će to tek postati upoznaje s čudom od drveta. Jadranko, dakako, i prodaje sadnice, a dobiti ga možete na broj 063/081-600.

Foto: facebook/Jadranko Grgić

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor