Divlji kesten - lijep i koristan, sada uzmite sjemenke

Divlji kesten, Aesculus hippocastanum L., je visoko listopadno stablo koje raste na vlažnim, humoznim staništima brdovitih krajeva, poput Balkana. Sadi se kao ukrasno drveće po parkovima i drvoredima. Dobro podnose sjenu, hladnoću, ali i sušu.

Od njega se kao lijek koristi sjeme, kora i cvijet. Nipošto ga ne uzimajte oralno jer je otrovno i može dovesti do povraćanja, proljeva, širenja zjenica, a u težim slučajevima i do gubitka svijesti.

Plod opada u jesen

Sjeme divljeg kestena se sakuplja u jesen kada opada s drveta. Sazrijevaju tokom septembra i oktobra. Unutar bodljikave ovojnice ploda najčešće je jedna velika tamnosmeđa (crvenosmeđa) sjemenka glatke površine, čvrsta i kožasta. Ponekad se mogu naći i do tri sjemenke.

U industriji lijekova upotrebljava se samo sjemeno jezgro, a ljuska se odbacuje. U jezgru (kotiledonima) ima veća količina skroba 40-60 posto, potom saponina, glikozida, eskulina, gorkih sastojaka, flavonoida (vitamin P), masnog ulja i vitamin B, C i K. U farmaceutskoj industriji iz sjemena se vadi masno ulje i saponin.

U terapiji se korist za liječenje venoznog sistema (proširenh vena), naručito protiv hemoroida, u obliku ekstrakta i supozitorija. Smatra se da divlji kesten djeluje prije svega prisustvom znatne količine vitamin P, na povećanje otpornosti kapilara i smanjivanje njihove propustljivosti*.

Tinktura od divljeg kesetna možete napraviti sami. Sakupite sjemenke u šumi, potom ih usitnite sjeckanjem i tako pripremljene stavite do polovine tegle ili neke druge staklene posude i prelijte rakijom. Posuda sa ovom smjesom se drži na toplom mjestu tri do četiri sedmice. Nakon tog perioda tekućinu filtrirajte i dobit ćete tinkturu kojom možete masirati bolna reumatična područja na tijelu.

Sadnja divljeg kestena

Divlji kesten je korisno i lijepo drvo, te ga treba što više saditi. Može narasti do 35 metara visine, a promjera stabla je do 2 metra. Krošnja je gusta i široko razgranata kao i korijen.

Sjemenka klija za oko mjesec dana i sadi se u proljeće (ako želite da brzo nikne), ali i u jesen se može posaditi kao sadnica koja se pokriva malčem ili drugim pokrivačem kako ne bi došlo do smrzavanja tokom zime. No, treba znati da može preživjeti i velike minuse pod snijegom.

Mlade biljke, proklijale iz plodova mogu se naći i uz sama stabla. Kao takve moguće ih je presaditi na drugo mjesto, ali je važno oprezno ih iščupati sa cijelim korijenom. Takva sadnica se prenosi u rupu nekoliko centimetara dublju od korijena, a potom se zatrpava rahlom zemljom.

^{*Farmakognozija, Beograd, 1980}

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor