Bor Methuselah, maslina Vouves, čempresi i van Gogh - raskošna monografija o drveću koju valja prolistati

Znate li priču o stablu koje se smatra jednim od najstarijih živih organizama na Zemlji? Riječ je o boru poznatom kao Methuselah, koji raste u Nacionalnoj šumi Inyo u Kaliforniji. Ovo stablo staro je oko 4.800-4.900 godina, što znači da je proklijalo otprilike u vrijeme kada su se u Mezopotamiji razvijali prvi gradovi.

Drugim riječima, dok su se prve civilizacije tek oblikovale, ovo je stablo već stajalo i raslo u surovim planinskim uvjetima, preživljavajući suše, snijeg i vjetrove koji su mijenjali lice planete. Danas je njegova tačna lokacija tajna kako bi se zaštitilo od oštećenja, što mu daje ulogu "živog svjedoka historije".

Neviđeni vodič kroz arborealni svijet

Ili onu o maslini Vouves za koju se procjenjuje da je stara između više od 4.000 godina. Ono što je zanimljivo jest da i dalje rađa plodove, kao da vrijeme na nju djeluje drukčije nego na nas.

Stablo je "svjedočilo" gotovo cijeloj historiji Mediterana - ili, kako mi koji živimo na tom dijelu svijeta volimo samodopadno reći, historiji moderne civilizacije - od antičke Grčke i prvih Olimpijskih igara do savremenog doba, i danas stoji kao živi spomenik otpornosti.

Slične stare masline postoje i drugdje na Mediteranu, na primjer u Palestini i Španiji, gdje se također nalaze stabla koja se procjenjuju na više hiljada godina. Vouves je poznata jer je otvorena posjetiteljima i još uvijek daje plodove.

"Knjiga o drveću: Znanost, povijest i kultura", monografija je izvorno objavljena prije četiri godine u Velikoj Britaniji, a nastala je saradnjom više autora koji su spojili svoja znanja kako bi izradili vodič kroz svijet drveća. Glavni autor Michael Scott, nositelj Reda Britanskog Carstva, sarađivao je s Rossom Baytonom, Andrewom Mikolajskim, Keithom Rushforthom i Fionom Stafford.

Objavljena je i u susjednoj Hrvatskoj, a izdanje potpisuje urednica Melita Povalec, dok je tekstove preveo Vjekoslav Čulo, uz stručnu redakciju i prijevod pojmovnika doc. dr. sc. Darija Hruševara i cijena joj je 33 eura.

Tri ključna poglavlja

Stranice, s više od 300 fotografija i crteža, prikazuju biljni svijet - od gljiva koje žive u simbiozi s korijenjem do velikih primjeraka banjana. Historijski dio vodi nas do neolitičkih naselja i prvih drvenih kanua pronađenih kod nizozemskog sela Pessea, koji datiraju iz oko 8000. godine p.n.e.

Saznajemo i kako su Sumerani oko 3500. godine p.n.e. izradili prve točkove od drvenih elemenata, što je imalo važnu ulogu u razvoju trgovine i poljoprivrede. Knjiga opisuje i “jabuku” indijskog oraščića koja se u Brazilu koristi za pripremu napitaka ili se fermentira u alkoholna pića, uz napomenu da njegova ljuska sadrži toksično ulje koje se mora ukloniti posebnim postupcima kako bi jezgra bila sigurna za konzumaciju.

Sadržaj knjige podijeljen je u tri poglavlja. Prvi dio, "Najvažnije o drveću", objašnjava evoluciju, anatomiju i funkcioniranje stabala kao ekosistema. Drugo poglavlje, "Necvatuće drveće", bavi se ginkom i četinjačama, dok treći, "Cvatuće drveće", prikazuje raznolikost vrsta od magnolija i hrastova do baobaba i indijskog oraščića. Knjiga ne donosi samo biološke podatke, nego i prikaz načina na koji je drveće sudjelovalo u razvoju ljudskih aktivnosti, od gradnje do medicine.

Bio vrt Marie-Luise Kreuter je nezaobilazan klasik ekološkog vrtlarenja

Fascinacija ovim vrstama počinje s ginkom, čiji su srodnici bili rasprostranjeni prije oko 200 miliona godina, a danas je jedini preživjeli član svoje grupe. Hrast lužnjak može biti dom velikom broju organizama - procjenjuje se da ih na jednom stablu može živjeti oko 2300 vrsta, od kojih dio ovisi o njemu.

Usamljeni čuvari krajolika

Drveće je imalo važnu ulogu i u medicini. Kora vrbe koristila se kao analgetik još u drevnom Egiptu, a iz nje je izolirana salicilna kiselina, preteča aspirina. Među neobičnim primjerima ističe se stablo indijskog oraščića u brazilskom gradu Natalu (naslovna fotografija - op.a) koje prekriva površinu od 0,75 hektara jer njegove grane pri svakom dodiru s tlom puštaju novo korijenje stvarajući privid čitave šume koja je zapravo samo jedan organizam.

U knjizi se navode i kulturni primjeri. Vincent van Gogh bio je fasciniran piramidalnim čempresima i posvetio im brojne radove. Stradivarijeve violine dobivale su karakterističan zvuk zahvaljujući pažljivom odabiru smreke, javora i vrbe. Na Madagaskaru se nalazi Aleja baobaba, danas turistička atrakcija, ali i podsjetnik na nekadašnje guste šume koje su nestale, ostavljajući baobabe kao usamljene čuvare krajolika.

Ukratko, prekrasno napisana i ilustrirana knjiga za male i velike.