Bliži se sezona krpelja - kako se zaštititi?

Krpelji su sitne, 2-15 mm dugačke životinje (veličina varira ovisno o razvojnom stadiju i spolu) koje spadaju u koljeno člankonožaca (Arthropoda), razred paučnjaka (Arachnida) i red grinja (Acari).

Tijelo krpelja je građeno od glave i prsišta (koji su srasli) te zatka. Kod ženki štit prekriva samo prednji dio zatka dok kod mužjaka štit prekriva skoro čitav zadak. Imaju četiri para nogu.

Tijekom svog života prolaze kroz četiri razvojna stadija: jajašce, ličinka, nimfa i odrasli krpelj. Za svoj rast, razvoj i razmnožavanje moraju se hraniti krvlju te stoga žive kao nametnici na brojnim životinjama i čovjeku. Najučestalija je vrsta krpelja šumski ili obični krpelj (Ixodes ricinus).

Krpelji imaju sezonsku aktivnost, odgovara im povoljna temperatura i vlažnost pa je njihova najveća brojnost u proljeće i rano ljeto. Najizloženiji su ubodu krpelja ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi (šumari, lovci, planinari, izletnici i sl.). Ubodom krpelji mogu prenositi različite zarazne bolesti pa ćemo pobliže objasniti metode zaštite i prevencije.

Bolesti koje prenose krpelji

Najčešće i najznačajnije bolesti koje šumski krpelj prenosi ljudima jesu lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis.

Lajmska borelioza bakterijska je bolest čiji je glavni prijenosnik šumski krpelj. Kao simptom bolesti javlja se karakteristično crvenilo koncentričnog ili okruglog oblika na mjestu uboda krpelja. Potrebno je odmah kontaktirati liječnika koji će propisati odgovarajući antibiotik. Ukoliko se bolest ne liječi, uzročnik se može proširiti po tijelu te se tada javljaju neurološki, reumatološki i srčani problemi, a posljedice mogu biti dugotrajne.

Krpeljni meningoencefalitis virusna je bolest koju također prenose krpelji. Napada središnji živčani sustav, a simptomi su joj malaksalost, slabost, glavobolja, vrućica, bolovi u mišićima (simptomi gripe). Kod malog postotka zaraženih razvija se druga faza bolesti u kojoj se javljaju znakovi upale mozga i moždane ovojnice.

Krpeljni meningoencefalitis učinkovito se može spriječiti cijepljenjem koje se provodi u tri doze te ga je nabolje započeti zimi kako bi se pravovremeno osigurala zaštita od krpelja u vrijeme njihove najveće aktivnosti, u proljeće i ljeto. Druga doza cjepiva daje se tri mjeseca nakon prve doze, a treća godinu dana nakon prve doze. Cijepljenje se ponavlja svake tri godine.

Postupak uklanjanja krpelja

Ako vam se krpelj pričvrstio za kožu, potrebno ga je ukloniti što prije kako bi rizik od infekcije bio što manji. Postupak je sljedeći:

1. Krpelja treba izvaditi dezinficiranom pincetom tako da ga se uhvati što bliže glavi i laganim povlačenjem izvuče iz kože. Nemojte krpelja premazivati uljima, alkoholom ili sličnim sredstvima jer se on tada opušta i izbacuje sadržaj utrobe u kožu te se tako povećava mogućnost zaraze.
2. Nakon odstranjivanja krpelja mjesto uboda treba dezinficirati. Ako je prilikom vađenja ostala glava krpelja u koži, ne morate paničariti. Tijelo krpelja odvojeno je od glave pa je uklonjen izvor zaraze. Glavu možete pokušati sami izvaditi sterilnom iglom ili nakon nekog vremena samo odbaciti kao strano tijelo.
3. U slučaju uočavanja simptoma koji bi upućivali na lajmsku boreliozu ili krpeljni meningoencefalitis, potrebno je posjetiti liječnika.

Prevencija:

• zaštititi tijelo odgovarajućom odjećom i obućom (dugi rukavi, duge hlače, zatvorene cipele, odjeća svjetlijih boja radi lakšeg uočavanja krpelja)
• izbjegavati hodanje kroz gustiše, grmlje, visoku travu i sl.
• primijeniti sredstva za zaštitu i odbijanje krpelja
• nakon povratka iz šume odmah pregledati tijelo kako bi se krpelj na vrijeme otklonio (posebice mjesta gdje je koža mekša - trbuh, prepone, pazuh...)
• javiti se liječniku u slučaju uočavanja simptoma koji bi upućivali na lajmsku boreliozu ili krpeljni meningoencefalitis
• pravovremeno cijepljenje

Autor: Nikola Sever, stručni suradnik za šume šumoposjednika, Foto: Meli1670/pixabay.com