Balegari su ugroženi, a njihova aktivnost direktno utječe na plodnost tla i zdravlje stoke

Balegari su koprofagni kornjaši čiji je život usko povezan sa životinjskim izmetom, koji im služi kao hrana i mjesto razvoja potomstva.

Neke vrste ovih insekata od svježe balege oblikuju kuglice, često veće od vlastitog tijela, koje kotrljaju dalje kako bi izbjegle konkurenciju. Pritom pokazuju nevjerovatnu snagu. Mužjaci vrste Onthophagus taurus mogu povući teret teži od 1.000 puta vlastite tjelesne mase, zanimljivost je koju je u razgovoru s nama podijelio biolog, prof. dr.sc. Neven Iveša s Fakulteta prirodnih nauka, Univerziteta Jurja Dobrile u Puli.

Fascinirali i stare Egipćane

Pojedine pak vrste koriste sunce, polariziranu svjetlost, pa čak i Mliječnu stazu kako bi održavale pravac kretanja. Profesor Iveša objašnjava kako se prije polaska, balegar ponekad popne na kuglu i izvodi karakterističan "orijentacijski ples", nakon čega nastoji što brže pobjeći od konkurenata koji mu je mogu pokušati ukrasti. Dio izmeta zakopavaju u tlo, gdje ženka može položiti jaje i tako larvi odmah osigurati hranu. Ipak, naglašava naš sagovornik, nisu svi balegari "kotrljači" - neke vrste izmet zakopavaju na mjestu pronalaska, dok druge žive unutar same balege.

Zakopavanjem izmeta ubrzavaju kruženje hranjivih tvari, poboljšavaju strukturu tla, pomažu rasprostranjivanju sjemena te mogu smanjiti brojnost nekih parazita i koprofilnih muha.

Njihova neobična biologija fascinirala je i stare Egipćane, kojima je skarabej, povezan s kotrljanjem Sunčevog diska, predstavljao simbol obnove i ponovnog rođenja.

Prehrambene navike

Balegari ne jedu sve vrste izmeta, već većina bira izmet biljoždera. Izmet mesojeda ima manju hranidbenu vrijednost za njih jer sadrži nedovoljno probavljenih biljnih ostataka. Stoga ga većina izbjegava, ali neke vrste u nedostatku bolje hrane, ipak ga koriste.

Većina larvi insekata je neugledna - evo kako raspoznati štetne od korisnih

Svježi izmet, kazao je Iveša, kotrljani pronalaze na velikim udaljenostima zahvaljujući izuzetno sofisticiranom osjetilu na ticalima gdje se nalaze kemoreceptori kojima detektiraju hlapljive spojeve iz izmeta. No, i sami su dio hranidbenog lanca pa su izvor hrane nekim pticama i šišmišima.

Ekološka korist

Jedna od važnih ekoloških uloga koprofagnih insekata je razgradnja balege na manje dijelove. Na taj način, ističe naš sagovornik, poboljšava se struktura tla te obogaćuje unos organskih tvari i širi sjeme biljaka.

"Zakopavanjem i razgradnjom izmeta ubrzavaju kruženje tvari, obogaćuju tlo nutrijentima i smanjuju broj nametnika, koji se razvijaju u stajskom gnojivu".

U našoj široj regiji živi veliki broj vrsta balegara i dio su evropske i mediteranske faune. Dok Sveti kotrljan/Scarabaeus sacer, poznat kao egipatski skarabej živi na mediteranskom području, uz obalu i suhim pašnjacima, Šeferov kotrljan/Sisyphus schaefferi obitava u kontinentalnom dijelu.

Rogate bube (rod Ontophagus) najbrojnija su grupa sitnijih balegara i imaju veliku ulogu u brzoj razgradnji stajskog gnojiva. Obični balegar/Copris lunaris je prepoznatljiv po upečatljivom "rogu" na glavi kod mužjaka i nalazi se na pašnjacima.

Unutar balege žive Stanari (Endokopridi) i ovi insekti ne zakopavaju hranu već cijeli svoj životni ciklus provode unutar samog izmeta. Veliki, Šumski balegar češći je u gorskim i šumskim predjelima gdje se osim izmetom hrani i trulim gljivama.

Ekološki inženjeri svakog pašnjaka

Ovi su insekti vrijedni sanitarci i ekološki inženjeri svakog pašnjaka. "Njihova aktivnost direktno utječe na plodnost tla, zdravlje stoke i kontrolu nametnika. Bez njih pašnjaci se pretvaraju u neplodna i kontaminirana područja", kaže prof. Iveša.

Dodaje da brzim zakopavanjem izmeta, čiste površinu pašnjaka, pa stoka može pasti svježu travu bez opasnosti od zaraze. Kravlja ili konjska balega je glavno odlagalište jajašaca i leglo za razne vrste muha i parazitskih crva koji prenose bolesti na stoku pa uskaču i rješavaju problem na nekoliko načina; mogu razgraditi i zakopati cijelu hrpu izmeta u u roku od dana, dva i time muhama doslovno "otimaju" mjesto za polaganje jaja.

"Za vrijeme komadanja izmeta, balegari mehanički drobe i uništavaju već položena jajašca, a izmet se izlaže sušenju što onemogućuje preživljavanje larvi parazita koje inače trebaju vlagu", pojašnjava.

Stoka, naime, instinktivno izbjegava jesti travu koja raste blizu stare, nerazgrađene balege jer podsvjesno bježi od parazita. Kada na pašnjaku nema dovoljno kotrljana, izmet ostaje na površini mjesecima, pašnjaci zarastaju a trava ostaje neiskorištena.

Ujedno, zakopavanjem izmeta duboko u zemlju, balegari prenose azot, fosfor i kalij direktno do korijenovog sistema trave. Kada bi izmet ostao na površini, objašnjava profesor, većina azota bi isparila u atmosferu kao staklenički plin.

Domaći balegari - ugroženi

Kopanjem tunela ispod izmeta, ovi insekti lome tvrdu, zbijenu zemlju što omogućuje da kisik i voda lakše prodre dublje u tlo, samim time smanjuje eroziju tla i poboljšava rast biljaka. Dakle, čine uslugu u ekosistemima jer su prirodni čistači te održavaju pašnjake i ratarske površine. Kroz besplatno gnojenje doprinose povećanju prinosa pašnjaka i smanjenju troškova za insekticide te poljoprivredi donosi uštedu.

Nažalost, istaknuo je, domaći su balegari ugroženi. Glavni razlozi su napuštanje tradicionalnog stočarstva jer manje stoke na pašnjacima za njih znači manje hrane. Tu je i korištenje antiparazitika kojim se ista tretira jer ostaje u izmetu, a otrovni su za larvi ovog insketa te korištenje pesticida.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor