Poznavanjem životnih ciklusa korisnih insekata pomažemo očuvanju svog vrta i biološkom lancu jer larve je lako zamijeniti štetnima i uništiti, a na proljeće muku mučiti s biljnim ušima i ostalim štetnicima.
U rano proljeće kada se sve u prirodi budi, cvijeta, leti, trčkara, pojavljuju se i insekti. No, gdje su oni sada kada je zima, sve uspavano i skriveno? Dok se jedni sele u toplije krajeve, većina njih prezimljuje na istom području gdje pokušavaju preživjeti, u nekom od stadija bilo kao larvi, kukuljica ili odrasla jedinka.
Neki od insekata kao što je Božja ovčica ili bubamara, Zlatooka, Krijesnica i drugi, zakopaju se ili uvuku u pukotine kore drveća, ali i u naše tavane, štagljeve, ispod vrtnih posuda, izbjegavajući hladnoću. Sve češće se u vrtovima izrađuju tzv. Hoteli za insekte, no važno je znati kako oni izgledaju dok još nisu odrasle jedinke jer ih je lako zamijeniti i uništiti, a na proljeće muku mučiti s biljnim ušima i ostalim štetočinama.
Zato smo ovaj tekst posvetili njima, odnosno njihovim životnim fazama razvoja, ne bi li se upoznali kako izgledaju dok su još u "pubertetu".
Većina larvi je neugledna i često nespojiva s izgledom odraslih jedinki, a tek njihova jaja po biljnim listovima, ko bi ih sve detektirao i znao o kojem se zapravo insektu radi.
Poznato je da su bubamare naši veliki saveznici u suzbijanju lisnih uši. Ali tu su i Zlatooke (Chrysoperla), zeleni leteći insekti poznati i kao Mrežokrilci (Neuroptera). Njihov karakterističan izgled jesu, dva para mrežastih krila, velike zlatne oči i duga ticala. Vitke i nježne, kao da pričamo o Zvončici Petra Pana. No, one su zapravo veliki predatori kao larve dok se odrasli hrane nektarom, peludom i mednom rosom.
Ženka zlatooke polaže jaja, na naličje lista, koja izgledaju kao suze na dugoj tankoj niti, nosačima.
Nakon što se izlegu, tri puta će se presvući i u tom zadnjem stadiju larve su najproždrljivije. Hrane se raznim štetočinama i smatraju se korisnima u vrtu jer uništavaju jaja krompirove zlatice, štitaste moljce i biljne uši. Tokom dvosedmičnog razvoja, larva Zlatooke potamani oko 500 biljnih uši i preko 10 hiljada jaja grinja.
Druga ženka, Žuti leptirak (Libelloides macaronius) također iz reda Mrežokrilaca polaže jaja u redove na stabljici poput nanizanih biserja.
Žuti leptirak je veći i kompaktnijeg izgleda. Ima žuta krila s crnim šarama, velikim bočnim očima i ticalima. Također se smatra korisnim insektom jer se hrani širokim spektrom štetočina od biljnih uši do stjenica, muha i nekih vrtsa kornjaša. Iako su noćne životinje, dobro lete i danju a za ljetnih mjeseci mogu se vidjeti u predvečerje po livadama kako miruju, slično kao vretenca. Često su plijen pticama i paucima.
Među zaštićene vrste leptira spada Lastin rep (Papilio machaon). Ovaj dnevni leptir s rasponom krila do 8 cm spada među najveće evropske leptire. Osim prepoznatljivog uzorka krila i šara ime je dobio po kratkom crnom repiću na kraju stražnjih krila koji podsjeća na lastin rep. Repić mu omogućuje veliku pokretljivost i brzinu prilikom letenja. U rano proljeće starta prva generacija leptira, druga tokom ljeta kada su leptiri veći, a ako su ispunjeni uvjeti, pojavljuje se i treća generacija kasnije, koja prezimljuje, sada, u obliku kukuljice.
Želite li lastinog repa u svojoj okolini, pogledajte kako izgleda kao gusjenica.
Da bi gusjenica lastinog repa prešla u leptira trebat će joj otprilike mjesec dana i cijelo vrijeme se hrani biljkom na kojoj se nalazi. A to su većinom biljke štitarke puput koromača, divlje mrkve, kopra, peršuna, celera i sl. Na početku je gusjenica neugledna, ali kasnije preraste u veliku zelenu, dugu 4 cm, sa crnim pojasevima i narandžasto crvenim tačkama.
Uloga leptira u prirodi je višestruka i u svim razvojnim stadijima doprinose ravnoteži ekoloških sistema, kao oprašivači, ali i kao hrana pticama.
Kao što smo već pisali, larve insekata najčešće su neugledne i nespojive s izgledom odrasle jedinke. Ali, kod Krijesnice (Lampryidae) to nije slučaj, bar ne kod ženki koje su slične larvama. Samo mužjaci imaju krila i lete. Pomoću bioluminiscencije krijesnice svijetle između juna i jula. A kako ih ne bi zamijenili s ostalim nepoželjnim insektima i istjerali iz svog dvorišta, pogledajte kako izgledaju.
Osim što stvaraju spektakularan doživljaj svojim svjetlucavim treperenjem, krijesnice su vrlo korisne u vrtu jer, između ostalog jedu i puževe. Mi smo ih zatekli u obroku, snimali i kasnije vidjeli kako se odmaraju u praznoj puževoj kućici. Po zimi im napravimo malo sklonište s korama drveta, pokriveno lišćem. Za njihovo staništa pogodna je zasjena i vlažno tlo. Znamo da im svjetlosno zagađenje smeta i dezorijentira, ali ako znamo kako izgledaju, možemo im pomoći, pa makar ih prenijeti preko ceste, u obližnju šumicu, kao što smo i mi učinili.
Insekti su vrlo korisni za biološku ravnotežu. Upotrebom hemijskih sredstava ne ubijamo samo štetočine već i korisne insekte. Biološki lanac je takav da ne možemo očuvati samo korisne vrste, jedni drugima su hrana i dio su zdravog ekološkog sistema.
Tagovi
Autorica