Strižom ovaca olakšava se čišćenje kože i smanjuje mogućnost zadržavanja kožnih parazita. Strižom se, takođe, olakšava otkrivanje tjelesne topline, ubrzava metabolizam tvari, poboljšava apetit, popravlja kondicija i produkcija.
Vuna je izuzetno važan proizvod ovaca. Ona ima posebne karakteristike i bez obzira na napredak nauke i tehnologije ne može se potpuno zamijeniti tekstilnim i sintetičkim sirovinama. Kako objašnjava diplomirani inženjer stočarstva Safet Vesnić, strižom ovaca se olakšava čišćenje kože i smanjuje mogućnost zadržavanja kožnih parazita. Strižom se, takođe, olakšava otkrivanje tjelesne topine, ubrzava metabolizam tvari, poboljšava apetit, popravlja kondicija i produkcija. Ostrižane ovce se manje znoje i brže suše. Ipak, treba napomenuti da su neposredno poslije šišanja životinje osjetljive na nagle vremenske promjene, pa ih je neophodno čuvati od nazeba.
U našem okruženju je, prema riječima Safeta Vesnića, uobičajeno da se šišanje, u normalnim godinama, obično obavlja u maju, odnosno onda kada vrijeme dovoljno toplo. Međutim, u slučaju naglih zahlađenja, ošišane životinje treba držati u ovčarniku. Vesnić naglašava da ovce prije striže treba pripremiti jer one moraju biti što čistije, a runo koliko je god moguće manje zaprljano. Dobro bi bilo da se ovce prije striže podšišaju, odnosno da se ošišaju najprljaviji dijelovi tijela (rep, trbuh). Poželjno je da se 10-12 sati prije striže ovce ne hrane.
U BiH pale ovčju vunu, a u svijetu za kilogram daju do 30 KM
Plan striže napraviti tako da se posao napravi za što kraće vrijeme, na odgovarajućem mjestu, pod čistom i suhom nadstrešnicom ili u dijelu ovčarnika. U nedostatku odgovarajućeg stola visine 40-50 cm, striža se može obaviti i na podu ili zemlji pokrivenoj nekom ceradom - platnom. Najprimitivniji i najmukotrpniji način je ručna striža ovaca. Vješti i dobro obučeni radnici makazama za strižu mogu ošišati 50-60 ovaca dnevno. Runo treba sjeći pažljivo da se koža ne ošteti ili posiječe jer svaka povreda može postati pogodno mjesto za ulazak raznih mikroorganizama u kožu i razvoj infekcija.
Mašinska striža je mogo bolja i brža, zato što omogućava jednolično, ravnomerno šišanje, pri čemu se runo ne raspada i lakše se sortira. Takav način striže onemogućava oštećenje kože i stvaranje rana. Safet Vesnić naglašava, da bez obzira na tehniku, šišanje treba početi od glave ka repu. Ošišano runo se prostre tako da ispadnu sve nečistoće i druge primjese. Ono se potom ostavlja neko vrijeme na prozračnom mmestu da se prosuši. Nakon šišanja ovce zahtijevaju topao smještaj i zaštitu od kiše, vjetra i drugih nepogoda, sve dok koža ne promijeni svoje reaktivne i obrambene sposobnosti protiv štetnog uticaja vanjskih faktora. Ošišane ovce pojačavaju metabolizam, pa je zato neophodno da se u tom periodu bolje hrane, a naročito da im se daju koncentrati.
Povezana stočna vrsta
Tagovi
Autor