• Peradarstvo
  • 07.12.2018. 08:00

Zašto zima kokama "krade" jaja?

Uzgajivači se žale da im koke neredovno nose jaja tokom zime. Razlozi su brojni - negrijane farmske prostorije, skraćenje svjetlosnog dana, vlažna podna prostirka, nedovoljno proteina u obrocima.

Foto: Pixabay / aprilreid
  • 2.760
  • 209
  • 0

Zbog hladnih i sve kraćih zimskih dana, koke nesilice sve češće zaobilaze gnijezda. Snesenih jaja je sve manje. Kada vanjska temperatura padne ispod nule, kokin jajovodni sistem to odmah registruje i koči proizvodni proces nošenja jaja. Optimalna temperatura u objektu za nesilice je od 10°C do 20°C, a smatra se da je idealna od 13°C do 16°C. Međutim, praksa je pokazala da koke najkrupnija jaja nose na temperaturi od 10 stepeni.

Više jaja uz umjetno osvetljenje

Po savjetu stručnjaka, dužina svjetlosnog dana ne bi trebala biti kraća od 15 sati, a intezitet svjetla tri vata po kvadratnom metru kokošinjca. Najbolje je da se svjetlost reguliše prema prirodnom osvjetljenju, odnosno da se sukcesivno produžava  u popodnevnim i večernjim satima. To znači - ako kasnije sviće, sijalice svijetle do kasnije u noć. Pale se prvim sumrakom da bi se izbjegla dremljivost kokica. Produžavanje svjetlosnog dana se ne smije naglo smanjivati, jer su kokice veoma osjetljive na takve oscilacije.

Pri podnom uzgoju nesilica obavezna prostirka

Ako se nesilice uzgajaju van kaveza, na podu farmskih objekata treba ubaciti prostirku, obično sjeckanu slamu ili drvenu piljevinu, a najbolje drvene "šuške". Uloga prostirke je da upija vlagu iz izmeta i stvara toplotnu izolaciju od hladnog poda. Međutim, problemi sa prostirkom nastaju u objektima koji se ne zagrijavaju. Zbog niskih vanjskih temperatura povećava se procenat vlage u zraku i prostirka se sporije suši, a u njoj ima bakterija i gljivica koje napadaju nesilice i oštećuju njihov organizam, što se negativno odražava na produktivnost nošenja jaja. Zato na mjestima gde je prostirka vlažna, obično u blizini pojilica, mokru prostirku redovno treba zamjenjivati suhom.

Proteinska hrana po volji

Nesilice se hrane koncentratom po volji, koji treba da sadrži 16-17 odsto sirovih proteina, 3-4 odsto kalcijuma i 0,7 odsto fosfora. Pri podnom sistemu uzgoja potrebno je 13 centimetara dužine hranidbenog prostora po nesilici, a u kaveznom sistemu 10 centimetara dužine hranilice po nesilici.

Miljan Erbez: Goveda žive u neuslovnim objektima u mnogim gazdinstvima pa su uzgajivači u BiH u finansijskim gubicima

Opadanjem nosivosti smanjuje se uzimanje hrane, pa i snesena jaja budu sitnija. Pokazalo se da se kvalitetnom ishranom u izvjesnoj mjeri može uticati na povećanje jajne mase (veličine) i da nju naročito podstiču masne tvari u hrani i izvjesne masne kiseline.

Večernji obrok za čvrstu ljusku

Pravilnom zimskom ishranom koka nesilica može se uticata i na kvalitet ljuske i na kvalitet unutrašnje mase jajeta. Mineralna ishrana i dodavanje vitamina D poboljšat će kvalitet, odnosno čvrstinu ljuske jajeta. Preporučuje se i obilnija ishrana u večernjim satima, da bi koke u vrijeme formiranja ljuske jajeta imale dovoljno mineralnih materija na raspolaganju.

Proizvođači konzumnih jaja moraju da ispoštuju hranidbene preporuke kako bi kokoši snijele kvalitetna jaja, a to znači maksimalno povećati broj Hogovih jedinica* i krvave i mesne mrlje svesti na minimum. Kvalitetno jaje ima malu zračnu komoru (manju od 2 mm) i relativno veliki broj Hogovih jedinica (više od 75). Mali broj Hogovih jedinica i vodenasto bjelance mogu da budu posljedica neredovnog sakupljanja jaja. Krvave i mesne mrlje mogu nastati zbog stresa koka ili mikotoksina, odnosno plijesni u hrani.

Mikostoskini - opasnost i za ljude i za životinje

*Hogovim jedinicama (NJ) izražava se visina gustog belanca, korigovana masom jajeta.


Tagovi

Kokoške Koke nesilice Jaja Hogova jedinica Ishrana kokošaka Prostirka Osvjetljenje


Autor

Miodrag Palić

Miodrag Palić

Dugogodišnji novinar, kao i urednik, štampanih i elektronskih medija, bogat iskustva u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi