Zašto farme moraju imati VKB broj?

Kada je Meho, u prošlom stoljeću gradio štalu za svoje dvije krave, nije mu tada niko nikakav papir tražio niti je inspekcija dolazila. Umro Meho, ostala štala i sinovi. Jedan kako običaji nalažu nastavi brigu o poslovima. 

A, zemlja, nije ona podijeljena, sve je ostalo na Mehi. Pripada djeci, po nepisanom pravilu onom ko je brinuo o ocu do smrti - kuća, okućnica i štala. Pa taj kupi još grla, dogradi tamo, dogradi ovamo, niče prava farma. Onda dođe novo doba, pa za sve valja ganjati papire. Ali dobro je, mislio se tada, niko još ne ćera. No, poćeraše!

Nasljednik u problemu

Meho je u ovoj priči izmišljen lik, ali je problem realan, pa se u njemu mogu pronaći sudbine brojnih seoskih domaćinstava. Čak i ako zanemarimo moguće porodične nesuglasice oko podjele imovine, to ne znači da nasljednik nije u problemu. Naime, za sve farme, odnosno objekte koji imaju više od 20 uslovnih grla u FBiH je zakonska obaveza posjedovanje veterinarskog kontrolnog broja (VKB) već 24 godine. No, on nije bio u sferi javnog diskursa, sve do prije nekoliko sedmica kada je podnošenje zahtjeva za njegovo dobijanje, bilo uvedeno kao uvjet za ostvarivanje poticaja.

Burno su tada reagirali iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH, te u konačnici, nakon pregovora, ishodili da to ne bude prepreka za ostvarivanje podrške po modelu poticaja proizvodnji. Razlozi su donekle opravdani, jer Meho nije jedini koji je gradio kad za dozvolu niko pitao nije, pa umro prije nego je imovinu podijelio. Ali, one tamo gdje se naša zemlja nastoji učlaniti to baš i neće zanimati. Dakle, do ulaska u Evropsku uniju, trebalo bi posložiti sve po propisima.

Posjedovanje VKB broja, propisano je Članom 18., Zakona o veterinarstvu FBiH donesenim 2000. godine, u kojem se navodi i da objekti moraju ispunjavati propisane veterinarsko-zdravstvene uvjete i uvjete zaštite okoliša u pogledu lokacije za izgradnju, gradnju, tehničko uređenje, u pogledu opreme, načina rada, stručnih uposlenika i zoohigijene.

Rješenje o tome ispunjavaju li izgrađeni ili rekonstruirani objekti propisane veterinarskozdravstvene uvjete donosi kantonalni ministar i određuje veterinarski kontrolni broj odobrenog objekta.

Prva stanica je općina

Proizvođači koji tek kreću u izgradnju objekata najviše muka zapravo imaju u općinama, dok ishode dozvole, sve ostalo je manje-više administrativni dio. Kako za Agroklub, pojašnjava Željko Mišković, viši stručni saradnik za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavskog kantona, sve dozvole i saglasnosti treba prikupiti prije nego krene gradnja objekta. A, kada se završi, onda se podnsi zahtjev za VKB broj.

"Prije svega, farmer mora imati tehničko tehnološki plan, odnosno glavni projekt za izgradnju objekta. U općini mora ishoditi građevinsku dozvolu, rješenje o urbanističkoj saglasnosti, potom dolazi u kantonalno ministarstvo gdje u tijelu za vodoprivredu mora dobiti vodnu saglasnost, saglasnost za zaštitu okoline te rješenje o veterinarsko zdravstvenoj saglasnosti na lokaciju i projektnu dokumentaciju", kaže Mišković.

Kad to ishodi, kako dalje pojašnjava, podnosi zahtjev za dobijanje rješenja o ispunjavanju veterinarsko zdravstvenih uvjeta. Kantonalno ministarstvo poljoprivrede formira stručnu komisiju koja izlazi na lice mjesta i ovisno o vrsti objekta ocjenjuje da li on ispunjava uvjete. O tome sačinjava zapisnik i pravi mišljenje koje se dostavlja kantonalnom ministru.

"Ako je mišljenje pozitivno, pravi se zahtjev prema Federalnom ministarstvu poljoprivrede za određivanje VKB broja. Kad oni dodjele taj broj, pravi se rješenje o ispunjavanju veterinarsko zdravstvenih uvjeta. Ukoliko su to farme, on se dodjeljuje trajno, ako su mesnice, klaonice onda se obnavlja svake dvije godine", navodi Mišković dodavši da u PK godišnje imaju oko 30-tak zahtjeva za VKB-om, no znatno mali broj je za nove objekte.

Koje uslove treba ispunjavati?

Veterinarsko zdravstveni uslovi odnose se na držanje samih životinja, a ovu tematiku tretira i Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2009. godine. On je, prema riječima pomoćnika ministra za veterinarstvo u FMPVŠ, Kenana Muratovića, doslovce prenesen iz evropske legislative. Iz njega je proizašao pravilnik po kojem se utvrđuju minimalni zdravstveni uvjeti na farmama prilikom pregleda za dobijanje VKB-a.

"Postoje i drugi zakon u FBiH koji na primjer obrađuju tematiku građenja, zahtijevaju neke druge uslove koje trebaju ispuniti objekti koji su čvrsto građeni na zemlji, na koji način se grade itd.", dodaje Muratović, istakavši da su u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, sebi dali zadatak da sa nadležnim na nižim nivoima (kantoni i općine) pristupe rješavanju ovog problema koji se najviše javlja u govedarskoj proizvodnji.

Za pozitivan primjer navodi peradarstvo, koje kao najrazvijenija grana stočarstva u FBiH, ispunjava sve propisane uslove. Svih 272 peradarske farme imaju VKB broj, koji je uslov da bi se proizvodi s tih farmi našli na tržištu EU. Također, njima moraju biti pokriveni svi objekti od primarne proizvodnje, gdje su žive životinje, preko klaonica do onih za preradu.

"Međutim, u drugim granama pojavljuju se objekti koji su građeni prije ovog zakona. Imate problem s imovinsko pravnim odnosima, sa ne dobijanjem dozvola iz različitih razloga, možda su klizišta, rudna bogatstva, ali definitivno moramo pristupiti njegovom rješavanju, kako bi pripremili farmere za sljedeći korak, a to je pristupanje EU", navodi pomoćnika federalnog ministra za veterinarstvo.

Prema njegovim riječima, u posljednje tri, četiri godine u EU je promijenjen koncept funkcioniranja samog veterinarstva, službenih kontrola, zdravlja i dobrobiti životinja. Kroz različite aktivnosti, EU sada nastoji ovu legislative bez ikakvih promjena, uvrstiti u bh. zakonodavstvo.

"Oni su mnogo rigorozniji i zahtijevaju ozbiljniji pristup tako da će VKB biti problem i u narednom periodu. Nastojat ćemo da pomognemo našim farmerima, ali će i oni morati da se uključe, da putem udruženja razgovaraju sa lokalnim zajednicama kako bi se uslovi za dobijanje dozvola, kako god se one zvale, pojednostavili i da dobijemo najbolje rješenje", precizan je Muratović.

Iz zakona se ne mogu brisati određene stvari koje trenutno stvaraju problem farmerima, jer ni jedna institucija ne može poticati bespravnu gradnju. Ako ne budu u sistemu, EU će tražiti ili da se ti objekti brišu ili da im se pomogne da uđu u sistem. "Imamo primjer iz Hrvatske gdje je svojevremeno veliki broj objekata ugašen, ali danas imate velike farme koje su u sistemima, ispunjavaju sve neophodno uslove, povlače ogromna sredstva iz evropskih fondova kako bi održali proizvodnju i bili konkurentni na velikom tržištu", kaže naš sagovornik dodajući da to očekuje i naše farmere, te da moraju biti spremni.

Između čekića i nakovnja

Činjenica je da svaka farma u BiH mora biti upisana u Jedinstveni registar označenih životinja, koji se na državnom nivou vodi u Uredu za veterinarstvo BiH, kao i da svaka farma, ako hoće ostvariti poticaje za primarnu proizvodnju mora biti upisana u RPG i RK.

Upravu su s ta dva elementa, kako navodi Marijo Vrebac, šef Odsjeka za zaštitu zdravlja životnija FMPVŠ, pokušali ovu obavezu na neki način amortizirati, kako bi dokazali da u BiH postoje informacije o tome ko se i na koji način bavi uzgojem primarne poljoprivredne proizvodnje. VKB je obični broj, u svemu su zapravo krucijalni uvjeti koji se moraju ispunjavati na farmi.

"Ovo je jedna obaveza koja je prisutna svugdje u Evropi, za farme većeg kapaciteta i obima. Ti objekti moraju biti odobreni, udovoljavati uvjete kada su u pitanju zaštita i dobrobit životinja, poštovati prostor za svaku životinju, te kada se radi o mliječnim farmama, imati prostor u kojem će biti smješteno mlijeko tih životinja", ističe Vrebac.

Od 2013. godine, kako je ovdje prvi put kročila inspekcija Evropske komisije, farme se nastoje uvoditi u sistem kako bi se dokazalo da su njihovi proizvodi zdravstveno ispravni da mogu ići u potrošnju na domaćem tržištu, a i da se od takve sirovine mogu proizvoditi proizvodi koji će biti na tržištu EU.

"Bilo bi s naše strane bezobzirno imati dvostruke aršine prema nekome ko se ozbiljno bavi proizvodnjom, ko je ispunio sve uvjete i koji svoje mlijeko prodaje po istoj cijeni jednom otkupljivaču i onog ko nema sve propise udovoljene. Mi smo između čekića i nakovnja, odnosno Evropske komisije koja od nas zahtijeva da neke stvari implementiramo na terenu i činjenice što smo svjesni da naši farmeri nisu ni u finansijskoj mogućnosti da osiguraju sve te uvjete koji se od njih traže", kaže šef Odsjeka za zaštitu zdravlja životnija FMPVŠ.

Treba li građevinska dozvola u RS-u?

U Republici Srpskoj registracija farmi se vrši u skladu sa Pravilnikom o zaštiti životinja za držanje i uslovima koje moraju da ispunjavaju objekti za držanje životinja, koji je donesen na osnovu Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, kazali su za Agroklub iz resora za veterinarstvo, Ministarstva poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede RS.

Njime se uređuju prostorno-tehnički uslovi koje moraju ispunjavati objekti na poljoprivrednim gazdinstvima u kojima se, pored ostalih, uzgajaju i drže papkari. Prema pravilniku o registraciji, ovoj obavezi podliježe i objekat u kome se proizvodi sirovo mlijeko, osim onih iz kojih se direktno snabdijevaju krajnji potrošači na mjestu proizvodnje odnosno u kojem se proizvodi do 15.000 litara sirovog kravljeg mlijeka godišnje.

"U skladu sa legislativom na snazi postupak registracije ne zahtijeva građevinsku dozvolu", navela je dr.vet.med. Dragana Oklješa, načelnica Odjeljenja za veterinarsko javno zdravstvo, registraciju veterinarskih organizacija i registraciju veterinarsko medicinskih proizvoda. 

U svom odgovoru istaknula je da se zahtjev za upis u Registar farmi životinja podnosi Ministarstvu i sadrži:

• poslovno ime i adresu sjedišta farme, šifru imanja, odnosno adresu gazdinstva na kojoj se nalazi objekat, ako nije smješten na istoj adresi kao i gazdinstvo,
• ime i adresu lica odgovornog za životinje, ako to lice nije njihov vlasnik,
• registracijske brojeve drugih objekata za koje je odgovorno lice koje nije vlasnik,
• ime, adresu i sjedište vlasnika životinja, u slučaju da to nije ista osoba koja je odgovorna za životinje,
• registracijske brojeve drugih objekata i gazdinstava koje posjeduje ili kojima upravlja,
• vrsta životinje, broj, maksimalan kapacitet objekta, izraženo brojem životinja koje se mogu istovremeno uzgajati na farmi, vrsta proizvodnje i vrsta uzgoja, u skladu sa odobrenom projektnom dokumentacijom,
• za već izgrađene farme koje nemaju obavezu izrade tehnološke dokumentacije, maksimalan kapacitet u skladu sa odredbama ovog pravilnika koje uređuju pitanje dobrobiti životinja,
• naziv veterinarske organizacije, ime i prezime doktora veterinarske medicine ili diplomiranog veterinara odgovornog za izvođenje poslova iz područja javnih ovlaštenja,
• uz zahtjev prilaže se i izjava vlasnika da uzgoj ispunjava uslove iz ovog pravilnika i
• vlasnik o svim promjenama podataka u roku od sedam dana obavještava Ministarstvo, radi izmjene u Registru farmi. 

"Nadzor nad farmama sprovodi veterinarska inspekcija. Prilikom upisa u Registar, farma dobija VKB koji izgleda BA-3-FA-0000", pojašnjava Oklješa. 

U razgovoru za Agroklub, iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva prethodno su najavili kako će obaviti razgovor s kolegama u Republici Srpskoj kako bi eventualno i u FBiH došli do takvog rješenja.

"Da vidimo kako su to riješili, da li su sektori za urbanizam ili prostorno uređenje rekli da ne treba, ali se i dalje postavlja pitanje da li se mogu graditi čvrsti objekti na zemlji, a da nemaju nijedan papir ili potrebnu dozvolu", zaključili su u FMPVŠ. 

Šta vi mislite, treba li FBiH uskladiti propise sa RS i ukinuti građevinske dozvole kao uvjet za dobijanje VKB broja za farme goveda ili bi općine trebale pronaći olakšice za izdavanje dozvola, odgovorite u našoj anketi. Budite slobodni ostaviti komentar ispod teksta!

^{Naslovna fotografije: Shutterstock/Stanislavskyi/Elzbieta Sekowska}