Za kvalitetnu ispašu sada je vrijeme da se odradi đubrenje kompleksnim mineralim hranjivima

Osnova razvoja stočarstva je kontinuirana kvalitetna ishrana domaćih životinja. U brdsko planinskim područjima gdje reljefne prilike i uslovi dozvoljavaju, proizvodnja kabaste hrane ostvaruje se prvenstveno na prirodnim livadama i pašnjacima, uz sezonsku ispašu stoke.

Ovo je najeftiniji i ekološki prihvatljiv način ishrane, ali da bi se iz trava došlo do proteina visoke biološke vrijednosti, na pomenutim površinama potrebno je stalno vršiti meliorativne mjere, između ostalog i adekvatno đubrenje.

U suprotnom izostat će udio odgovarajućih biljnih vrsta i leguminoza, postizat će se manji prinosi i lošiji kvalitet krmiva. Racionalnim iskorištavanjem, redovnim đubrenjem i drugim agrotehnimčkim mjerama na livadama i pašnjacima može se osigurati veći urod i kvalitet.

Šta to utiče na kvalitet ispaše ?!

Mnogo faktora utiče na to kakva će ispaša biti, kao i na mogućnost da životinje zadovolje sve potrebe u metaboličkom i proizvodnom smislu. Kakav je kvalitet krmiva uslovljeno je sastavom pojedinih vrsta trava, plodnosti zemljišta, dubine tla, zakorovljenosti, količine padavina, temperaturnih oscilacija, osunčanosti predjela, načina i intenziteta iskorištavanja ovih površina. Jedan od osnovnih parametara na koji farmer direktno utiče je sprovođenje agrotehnike i način održavanja livada, što može rezultirati povećanjem i do 100 odsto prinosa i kvaliteta hraniva.

Pregoni na pašnjacima ili kako rotacijska ispaša poboljšava kvalitet trave?

U prosjeku livade sa lošijim florističkim sastavom daju oko 1,5 do 2 tone sijena po hektaru, a na pašnjacima 0,4 do 0,6 t sijena deficitarnog sa mineralima i sa izuzetno malim procentom proteina, svega 6 do 7% . Da bi se postigli odgovarajući potrebni prinosi, kvalitet krmiva i povoljan procenat proteina, minerala i drugih korisnih materija, jedan od najvažnijih elemenata je azot.

Uklanjanje korova, krtičnjaka i đubrenje

Osnovna agrotehnička mjera koja zahtjeva kontinuiranu primjenu iz godine u godinu je đubrenje. Na način, vrstu i optimalno vrijeme đubrenja utiče vrsta trava koja je zastupljena, ali i način i intenzitet iskorištavanja pašnjaka. Pored toga, važno je raditi košenje, odstranjivanje korova i ravnanje, valjanje, drljanje, ali i uklanjanje krtičnjaka.

U prirodnim uvjetima, tlo na kojima se nalaze ove kategorije su pretežno lošijeg kvaliteta, a u slučaju upotrebe za ispašu stoke, zahtjevaju poboljšanje u vidu osiguravanja hranjivih materija đubrenjem. Ispašom stoka "izvlači" iz trava hranjive materije i stoga je vrlo bitno u kontinuitetu sprovoditi navedenu agrotehničku mjeru.

Oprez pri ispaši stoke, koje biljke izbjegavati

Rano proljeće je idealan period za primjenu kompleksnog mineralnog gnojiva (15:15:15), uz dodataka azota (KAN ili urea). Oko 140 kilograma po hektaru azota, 80 kg fosfora i 60 kg kalijuma. Preporuka je fosforna i kalijumova hranjiva primjenjivati u jesen, a azotna u rano proljeće i poslije prvog otkosa.