Vuna se može iskoristiti u vrtlarstvu i kao đubrivo - kako to rade u susjedstvu?

Vuna je iskoristiva na razne načine i zato je velika šteta što se ona još uvijek baca. Kod nas otkupa uglavnom nema pa je ovčari moraju uništavati, a ako je pak žele prodati moraju se sami angažovati oko toga. Ipak, u susjednoj Hrvatskoj pronašli su način kako da maksimalno iskoriste sve što mogu od vune.

"Izvrsna je za malčiranje i kao kompostna sirovina. Njena gruba i masna tekstura zadržava vlagu u zemlji i zaustavlja rast korova. Osim toga, vuna je i prirodni izolator“, doznajemo od Karle Škorjanc iz Poljoprivredne zadruge (PZ) Otok Krk koja je prošle godine krenula sa otkupom.

Krk je, inače, preko tisuću godina dom ovcama koje su i danas ključne u održavanju otočke bioraznolikosti, a njihova vuna bogata lanolinom što je čini posebno korisnom u vrtlarstvu.

"Skupilo se oko 900 kila koje smo uspješno distribuirali lokalnim vrtlarima“, ukazuju. Trenutno je najvažnije otočane motivirati da je dovoze, ekološki ih osvijestiti i promijeniti stav lokalnog stanovništva - da shvate da je korisna sirovina, a ne otpad.

Frantastičan resurs kojega je šteta bacati

Malčiranje vunom omogućava produženje vegetacijske sezone, ističe naša sugovornica, te dodaje da je fantastičan resurs kojega je šteta bacati.

Takav malč se može koristiti u obliku sirove vune, filcanog pokrova ili kao pelet. No, vuna se koristi i prilikom izrade komposta tako da se isjecka i doda postojećoj biomasi.

Time se omogućava dugotrajna plodnost i zdravlje tla pa ona ima veliku vrijednost za obogaćivanje poljoprivrede.

Prije pola godine sklopljen je ugovor sa britanskim veleposlanstvom za projekt kroz koji su se osmišljavali načini njenog iskorištavanja - sirova je najbolje rješenje kao malč i gnojivo.

"Na otocima je inače teško doći do slame za malčiranje jer se ovdje ne uzgajaju žitarice, a neophodno je zbog čestih suša. Malčiranjem vunom smanjuje se evapotranspiracija pa je potrebno manje zalijevanja“, opisuje Karla. Navodi da se tražilo rješenje koje je lokalno, jednostavno i da nije skupo. Sve u svemu, da je transport minimalan, čime se ostavlja manji ekološki otisak.

Važnost sortiranja

U cilju što boljeg iskorištavanja, vunu je potrebno sortirati. "Kako bi se neki dijelovi mogli iskoristiti za izradu uporabnih predmeta, treba biti odvojena, a određeni dijelovi i oprani. Za malč nema značaja, ali ako želite da napravite filc, onda je važno“, ističe Škorjanc te dodaje da ono što dođe kod njih u PZ nije čisto.

"Ako se ostvari ideja o izrađivanju filca, trebat će zaposliti osobu za sortiranje, ali i educirati ovčare da se striža ne može raditi usred šume“, kaže. Naime, najbolje bi bilo odmah odvajati vunu s obzirom na karakteristike i kvalitetu.

Nastavlja kako postoji još jedna zanimljiva mogućnost - ekstrakcija lanolina iz vune koji se zatim može koristiti u izradi kozmetičkih proizvoda. "Lanolin je tražen pa prema tome i skup, tako da bi to mogla biti dobra poduzetnička šansa“, smatra.

U inozemstvu se vuna koristi za izradu raznih uporabnih predmeta. Izvrstan primjer su cipele koje se izrađuju u Portugaliji i Španjolskoj.

"Filc koriste jer je vodonepropusan, a koža ipak diše. Kod nas također, postoji firma koja je krenula s izradom razgradivih cipela tako da vjerujem kako će naći način da dođe do krajnjih kupaca u različitim oblicima“, uvjerljivo će.

Brojne prednosti peletirane vune kao gnojiva

Jedno od mogućih rješenja je korištenje kao izvora hranjiva za biljke (peletirana i vuna podvrgnuta hidrolizi), a može se koristiti i kao supstrat.

"U svijetu su peleti vrlo traženi. Redovita upotreba peletirane vune u tlu povećava vrijednosti dušika, fosfora, kalija i drugih minerala. Ovo ekognojivo smanjuje potrebu za navodnjavanjem, jer peleti mogu apsorbirati veću količinu vode“, kažu nam iz Zadruge. 

Navode da bi bilo izvrsno kada bi imali financijskih sredstava za kupnju stroja te tako pokrenuli posao s peletima.