Uzgoj prepelica - fin, interesantan i unosan posao

Gajenje prepelica u našoj zemlji unazad nekoliko godina i nije neka novina, ali isto tako valja napomenuti i da ovo zanimanje nije pretjerano zastupljeno. Da li je razlog to što proizvođači smatraju da ih je teško gajiti ili je možda teško nabaviti prepelice? Mi smo se uhvatili posla i odlučili pronaći odgovore na ova pitanja i otkriti u čemu zapravo leži tajna gajenja prepelica. Upravo smo iz tog razloga posjetili Mehu Okanovića iz Velike Kladuše, koji uzgaja japanske prepelice i njihova jaja.

Meho Okanović iz Velike Kladuše se ovim poslom bavi već nešto više od dvije godine. Bavio se on i ranije gajenjem japanskih prepelica, točnije prije nekih 11 godina, međutim, zbog nedostatka adekvatnog prostora morao je prestati. Prvi i reći ćemo, najvažniji razlog zbog kojeg se Meho počeo baviti uzgojem japanskih prepelica i njihovih jaja je nezaposlenost, ali i zbog potreba svoje porodice, te zbog ljekovitosti ovih jaja. Više detalja donosimo u nastavku teksta.

Jaja japanskih prepelica su ljekovita

Na ideju o uzgoju japanskih prepelica Meho kaže da je došao sasvim slučajno, još prije više od 11 godina, međutim, kako zbog već navedenih razloga nije mogao opstati u tom poslu, odlučio je prestati se baviti njihovim uzgojem, da bi prije nešto više od dvije godine ponovno došao na istu ideju i nastavio sa ovim poslom.

Prostor u kojem se nalaze japanske prepelice mora biti dobro provjetren, a prepelice imati prirodno svjetlo.

Meho ističe da su jaja japanskih prepelica i više nego ljekovita. Liječe mnogobrojne bolesti, pozitivno djeluju na krv i krvotok, srce, jetru, bubrege, želudac i mozak, pa su namijenjena onima koji imaju problema sa svim organima. Kao visokoproteinska hrana namijenjena su djeci u razvoju, bolesnim i starim osobama, ali i zdravim osobama i sportašima.

"Jaja japanskih prepelica se koriste za liječenje poslije srčanog udara, za smanjenje kolesterola u krvi, liječenje čira, koriste ga i dijabetičari, zatim su dobra za liječnje bronhijalne astme, te za liječnje kancerogenih bolesti. Imaju jak sastav, utječu na imunitet, a odnedavno su se počela upotrebaljavati i u kozmetičke svrhe. Od njih se prave razni kozmetički preparati, zatim proizvodi za jačanje kose, a često ih koriste i sportaši. Recimo, ujutro popiti pet jaja sa medom i nekim sokom - to je energetska bomba. A utječu i na potenciju kod muškaraca, te na bolje pamćenje kod djece", nabraja Meho.

Posjeduje jato od 300 prepelica

Naš sugovornik dalje dodaje da ovaj posao ne zahtijeva mnogo prostora i ne tako ogromnu investiciju, ali da je jako važno da prostor u kojem se nalaze japanske prepelice bude dobro provjetren i da imaju prirodno svjetlo, a još važnije od toga je i da imaju vještačko osvjetljenje zbog dužine trajanja dana. Bitno je svakako da je prostorija čista i uredna.

Meho trenutno ima jato od 300 japanskih prepelica. On ističe da sada, zahvaljujući inkubatoru koji je nabavio, sam liježe prepelice, a na pitanje da li razmišlja o povećanju posla, dodaje da ima želju, ali da to u velikoj mjeri, ako ne i najvećoj ovisi od interesa kupaca.

Uzgoj japanskih prepelica nije težak

Otkriva nam da voli posao kojim se trenutno bavi, jer uzgoj japanskih preplica i njihovih jaja nije nimalo težak i jako je zanimljiv onima koji vole životinje. Kaže da iako je ovaj posao dosta riskantan u nekom smislu, može biti jako unosan i da se od njega može jako lijepo živjeti.

Ujutro popiti pet jaja sa medom i nekim sokom - to je energetska bomba. A utječu i na potenciju kod muškaraca, te na bolje pamćenje kod djece

"Nije ovo zahtjevan posao, fin je i interesantan. Ono što je važno jeste da treba imati adekvatno opremljen prostor, sa ventilacijom, za veću količinu prepelica. Prostor mora biti zatvoren, najpoželjnije je da je zidani.Prepelice su jako otporne na razne bolesti, jedino su im najveća opasnost mužjaci koji se međusobno potuku i znaju se pobiti između sebe. U početku, novorođene prepelice je malo teže održati, moraš nonstop biti kod njih, paziti da se slučajno ne skvase, jer ukoliko se pokvase, najčešće umiru", otkriva nam Meho u nastavku razgovora.

Jaja japanskih prepelica iz Mehinog uzgoja najviše kupuju zdravstveni radnici. Inače, ova su jaja malo skuplja u odnosu na kokošja, na koja je većina ljudi navikla, ali prednosti su, kako kaže Meho, i više nego očite. Ako ih pijete, dobro im je, kada ih razmutite, dodati malo meda i voćnog soka, preporuka je sugovornika Mehe.

Rok trajanja jaja od 30 do 60 dana

Jaja japanskih prepelica imaju trajnost do 30 dana, ali ukoliko se čuvaju u hladnjaku, mogu potrajati i do 60 dana, ako ne i više, iako, tada se preporučuje da se jedu pečena ili kuhana. Sirova jaja japanskih prepelica se jedu kada su najsvježija.

Na pitanje kako, odnosno kojom hranom hrani svoje prepelice, Meho odgovara:

"S obzirom na to da ih gajim od jednodnevnog pileta, odnosno od jajeta pa do kraja, ishrana je drugačija tokom tog perioda. U početku ih hranim purećom hranom, pošto prepelicama treba mnogo proteina u ishrani. Znači, osnova za rast i razvoj malih prepelica je dobra kupovna hrana. Kada porastu, jedu hranu za obične koke nosilje", poručuje.

Jedna prepelica u prosjeku snese oko 300 jaja

On nam dalje otkriva da se japanske prepelice eksploatišu oko godinu dana, tokom kojih svaka prepelica snese negdje oko 300 jaja. Nerijetko se dešava i da u toku 24 sata snesu po dva jajeta, no to nije pravilo.

Razgovarali smo i o tome koliko se dnevno utroši vremena i posla oko prepelica. Meho kaže da u prosjeku dnevno ima oko četiri sata posla, ali da to nije odjednom, već da se on odvija naizmjenično. Obično je taj posao podijeljen u 16 sati. Ujutro je hranjenje, čišćenje, napajanje, oko podne dodavanje vode i provjeravanje svega, a navečer još jedno hranjenje i skupljanje jaja.

Osnova za rast i razvoj malih prepelica je dobra kupovna hrana.

Meho dodaje da je "rad sa prepelicama isti kada imaš 10 prepelica i kada ih imaš 1000, jer stalno moraš biti prisutan".

Otporne na bolesti i visoke temperature

Osvrnuli smo se i na temu o osjetljivosti prepelica na bolesti ili vremenske prilike.

"Bolesti kod prepelica nisam primijetio. Uginuća su jako mala, osim ponekad kada se desi neka fizička povreda, jer se pijetlići potuku u boskovima. Na različite temperature prepelice nisu osjetljive. Primjera radi, prošle godine smo imali enormno visoke temperature, a tada je nosivost bila oko 90%. Kada je temperatura bila 36 stupnjeva, imale su ventilaciju sa svih strana, ali je ventilator samo miješao vruć vazduh. Bilo je kao u inkubatoru, a nosivost je bila oko 90%. Ta jaja sam i legao tada, a oplodnja je bila oko 95%, nastavlja Meho.

Inače, Meho nam je na kraju razgovora otkrio i da jaja koja se obično kupe na tržištu nisu valjana za inkubiranje, odnosno da su oplođena, ali su ohlađena i nisu preporučljiva za inkubaciju. A svi oni koji žele probati jaja japanskih prepelica, Mehu mogu potražiti u naselju Drmaljevo u Velikoj Kladuši.

Foto: Adi /Arhiv Mehe Okanovića