U prehrani preživača, kao što su krave, ovce i koze, može se koristiti punomasno sojino zrno bez ikakve prethodne obrade. No, kod hranidbe mliječnih krava i s takvim zrnom moramo biti oprezni.
Soja je vrijedno proteinsko krmivo i po sadržaju bjelančevina, vitamina i aminokiselina je nezamjenjiva. Jedno zrno u prosjeku sadrži 38% bjelančevina, 20% ulja te više od 30% različitih ugljikohidrata, vitamina i minerala.
“No, u sirovom obliku sadrži i štetne tvari ureazu i tripsin. Njihova prisutnost zaustavlja aktivnost enzima koji su važni u probavi preživača. Da bismo je koristiti kao stočnu hranu, potrebno ju je termički obraditi, bilo tostiranjem, ekstrudiranjem ili kuhanjem. U procesu ekstrudiranja, zrno soje se usitnjava i zagrijava do temperature od 120 do135 stupnjeva, najduže pola sata, ovisno u tehnologiji prženja. U procesu tostiranja visokim temperaturama prženjem, inaktivira se nepovoljno djelovanje ureaze i tripsina. Tek tako prerađena soja pogodna je za hranidbu nepreživača odnosno svinja i peradi", ističe dipl. ing. Iva Majhen-Vlašiček.
Za preživače kao što su krave, ovce i koze, se u hranidbi može koristiti i neprerađeno zrno soje. Pokusi su dokazali da količina od 2 kg na dan u obroku krava, ne izaziva nikakve probavne smetnje.
“No, u obroku pri tome ne smije biti dodana urea. Ukoliko se čuva duže vrijeme, mljeveno zrno soje može se užegnuti pa ga takva ne treba čuvati dulje od 4 do 5 dana. Soja se može koristiti i za zelenu krmu ili silažu u smjesi s kukuruzom. U silaži s kukuruzom podiže sadržaj proteina i njihovih aminokiselina u siliranoj masi. Ipak u hranidbi stoke, najčešće se koristi u obliku sojine sačme ili pogače, koje su nusprodukti prehrambene industrije. Sadržaj proteina u njima je oko 40% i tako prerađena ne izaziva probleme u ishrani stoke pa je i najprihvatljivija za sastavljanje obroka“ pojašnjava Majhen-Vlašiček.
Soja kao kultura ima pozitivan utjecaj na fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Na korijenu soje u tlu povoljne pH vrijednosti, formiraju se kvržice u kojima se nalaze bakterije koje vežu dušik iz zraka. U gustom sklopu, ako je namijenjena proizvodnji zelene mase, povoljno djeluje na suzbijanje korova. Soja je odlična predkultura za sve ratarske kulture, izuzev mahunarki.
Foto: depositphotos.com/robert_g
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica