Stočna hrana: Domaće životinje su najveći morski predatori?

Svjetski okeani trenutno su na ivici kolapsa zbog velikog komercijalnog ribolova. Tim Cashion, istraživač projekta Sea Around Us na Institutu za okean i ribarstvo na Univerzitetu British Columbia i njegove kolege, prikupljali su podatke o ulovu riba širom svijeta od 1950. do 2010. kako bi utvrdili ko je i za šta koristio.

Rezultat istraživanja pokazao je kako se od 20 miliona tona ribe koje se ulove tokom godine čak 90% koristi u prehrambene svrhe. Iako ova činjenica sama po sebi i nije tako iznenađujuća, zapravo šokantan je podatak da se veći postotak ulova koristi za riblje ulje koje se onda primjenjuje u ishrani stoke kao što su svinje i kokoši, ali i riba iz uzgoja, zbog čega su nazvani najvećim morskim predatorima. 

2,48 miliona tona ribe u industriji hrane za mačke

Naime, kada je riječ o krmivima životinjskog porijekla, radi se o proizvodima dobijenim preradom životinjskih dijelova i njihovih proizvoda, u šta se ubrajaju: riblje brašno, kitovo brašno i sirove bjelančevine od soka pri preradi ribe, brašno od otpadaka dobijenih prilikom klanja i prerade mesa peradi, mesno, mesno-koštano, kožno-mesno, krvno te jetreno brašno, mast i riblje ulje, punomasno i obrano mlijeko, surutka, albumin, kazein i dr. 

Zagrijavanje voda prijeti opstanku brojnih ribljih vrsta o kojima čovjek ovisi

Prema izvještaju američke Organizacije za hranu i poljoprivredu (OECD), zalihe ribe smanjile su se čak 90%, a neki stručnjaci predviđaju da bi se okeani mogli isprazniti do 2048. godine ako se ribolov nastavi trenutnom brzinom. Iznenađujuć je i podatak da se svake godine 2,48 miliona tona ribe koristi u industriji hrane za mačke. U poređenju sa tim, Sivi tuljani sjevernog Atlantika pojedu tek 314.000 tona ribe godišnje, navodi onegreenplanet.

Krmiva nisu prirodna hrana za stoku? 

Aktivisti često ističu kako krmiva životinjskog porijekla nisu prirodna hrana za stoku, ali čak ni pojedina hrana biljnog porijekla (soja, kukuruz, pšenica i sl.) čiju proizvodnju takođe smatraju jednim od razloga onečišćenja okoliša i klimatskih promjena pa čak trenutno harajućeg virusa Covid-19. 

Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje, krivci za Covid-19?

Poručuju kako su iznesene informacije zabrinjavajuće, te da smanjivanjem količine mesa i morskih plodova svako može promijeniti tok negativnog stanja životne sredine.