Šta tele dobija kolostrumom?

Pravilna organizacija ishrane priplodnog podmlatka goveda zahtijeva dobro poznavanje fiziološko-hranidbenih specifičnosti preživara. Novorođeno tele iako oteljeno sa četvoro komornim želucem, ponaša se u prvo vrijeme kao monogastrična životinja.

To je uslovljeno razvijenošću i funkcionalnom osposobljenošću pojedinih dijelova složenog želuca koji se sa uzrastom mijenjaju, pri čemu osnovnu funkciju primanja i varenja hrane u prvim danima života obavlja sirište (pravi želudac), dok kasnije takvu ulogu preuzima burag sa mrežavcem, objašnjava stručnjak za stočarstvo Miloš Marković.

U skladu sa navedenim, mijenja se kako način hranjenja tako i izvor hranljivih materija zavisno od osposobljenosti digestivnog trakta da u određenom uzrastu koristi hranljive sastojke iz različitih izvora.

Značaj kolostruma

Za uspostavljanje početnih funkcija organa za varenje i snabdijevanje organizma neophodnim zaštitnim materijama (imunoglobulinima) poseban značaj ima prvo mlijeko krave. Kolostrum igra važnu ulogu u prvim danima života teleta. Svojim sastavom se donekle razlikuju od mlijeka, pošto je bogatiji u proteinima, mastima, vitaminima i mineralnim materijama, navodi Marković.

Sa gledišta ishrane važne su sljedeće njegove osobine:

1. Bogat je u energiji, što je bitno jer tele u prvim danima ne može da uzima veće količine hrane;
2. Bogat je u proteinima, a posebno gama-globulinima koji obezbjeđuju pasivni imunitet, koji je u prvim danima života jedina zaštita teleta od infekcije;
3. Bogat je u vitaminima, posebno onim koji su rastvorljivi u mastima. Vitamina A ima 10 puta više nego u mlijeku;
4. Bogat je u mineralnim materijama, posebno solima Mg koje djeluju laksativno i omogućuju izlučivanje prvog izmeta (mekonijuma);
5. Uslijed takvog sastava kolostrum stvara rastresit ugrušak u crijevima što potpomaže varenje.

Snabdijevanje mineralima, proteinima, vitaminima...

Zastupljenost imunoglobulina u kolostrumu vrlo brzo se mijenja i poslije 12 sati opada na oko 70 posto, a 24 časa po teljenju na samo 40-50 posto količine koja se nalazi u njemu neposredno, poslije teljenja krave. S druge strane i sposobnost usvajanja imunoglobulina, od strane novorođenog teleta, također se stalno mijenja i ograničena je na prvih 24-30 sati života. Otuda je neophodno da ishrana teladi kolostrumom započne već u prvom ili drugom satu po teljenju i da se u toku prvih 24 sata obavlja u pet do šest navrata sa količinama od po 0,5-1 kg.

To mlijeko predstavlja izuzetno važnu hranu u životu teleta i pruža mu ne samo osnovnu zaštitu protiv raznih želudačno-crijevnih i respiratornih oboljenja, već obezbjeđuje i čišćenje digestivnog trakta. Jednovremeno, ima zadatak da tele snabdije potrebnom energijom, proteinima, mineralima i vitaminima s obzirom da ih sadrži dvostruko do desetostruko više od normalnog - punomasnog mlijeka.

Razvoj funkcija digestivnog trakta teleta pri tome je takav da kolostrum, odnosno kasnije mlijeko, sve do uzrasta od osam sedmica preko ezofagealnog žljeba direktno odlazi u sirište, nezavisno od toga da li telad sisaju ili se hrane tečnom hranom iz otvorene posude (kofe) ili putem cucle, navodi stručnjak.

Kada prijeći na suhu hranu?

Davanje suhe hrane počinje već u prvoj sedmici života, a cilj je da se mladunci što prije naviknu, zbog uticaja na razvoj buraga uključujući porast mišićnog i epitalnog tkiva i nagomilavanje pigmenata u sluzokoži kao i na apsorbcionu sposobnost buraga.

Za ishranu treba koristiti sijeno zelene boje sa dobro očuvanim lišćem. Takvo se najbolje priprema od zadnjeg otkosa lucerke, kod koga je najpovoljniji odnos lista i stabla. Druga kabasta hrana uvodi se u obrok kasnije.