• Konzumacija mesa
  • 19.03.2020. 07:30

Smanjiti potrošnju mesa za 70% do 2030. - velike štete za stočarski sektor?

Europljani su ti koji konzumiraju daleko veću količinu mesa i mliječnih proizvoda u odnosu na ostalo stanovništvo. Trenutno se oko 32 milijarde eura godišnje izdvaja za subvencije za stočarstvo i proizvodnju stočne hrane.

Foto: Depositphotos/racorn
  • 220
  • 25
  • 0

Rasprava o održivosti mesnog sektora u Europskoj uniji se zagrijava, a uloga alternativnih proteina sve se više spominje u političkim krugovima. U novijim istraživanjima koje je provelo IPCC (UN-ovo međuvladino vijeće o klimatskim promjenama) stoji upozorenje kako bi one mogle uticati na stočarski sektor, a štete se procjenjuju na milijarde dolara.

Kako piše Euractiv, FAIRR-a, globalna mreža investitora koji se bave pitanjima zaštite okoliša, socijalne politike i upravljanja u lancima snabdijevanja proteinima, zbog svega toga osmislila je i objavila model čiji je cilj pomoći ulagačima da što bolje razumiju financijske posljedice klimatskih promjena na ovaj sektor. 

U modelu je uključeno pet vodećih svjetskih mesnih kompanija kao što su McDonald's i Burger King, a identifikovao je sedam ključnih posljedica koje će uticati na profitabilnost ovoga sektora do 2050. godini. Posljedice su uključivale povećane troškove električne energije zbog stvaranja stakleničkih plinova, veće troškove krmiva zbog slabijih prinosa i povećana smrtnost stoke uslijed toplotnog stresa.

Čeka nas veća cijena mesa - mjera borbe protiv zagađenja okoliša?

"Troškovi napajanja peradi, svinja i goveda te veterinarska njega povećavat će se kako budu rasle globalne temperature. Sve kompanije imaju potencijal to promijeniti odabirom tzv. klimatske progresivne staze, a to je ulaganje u alternativne proteine te odabrati žitarice za ishranu stoke koje se brže i bolje prilagođavaju ovakvim promjenama", rekao je Jeremy Coller, osnivač FAIRR-a i glavni direktor ulaganja u Coller Capitalu.

Takođe, predviđa se i da će do 2050. godine alternativni proteini činiti najmanje 16% trenutnog tržišta mesa

Smanjenje potrošnje mesa za 80% do 2050. godine

Europljani su ti koji konzumiraju daleko veću količinu mesa i mliječnih proizvoda u odnosu na ostalo stanovništvo. Trenutno se oko 32 milijarde eura godišnje izdvaja za subvencije za stočarstvo i proizvodnju stočne hrane, što predstavlja više od polovine proračuna za europsku poljoprivredu (58,4 milijarde eura), izvještava Euractiv.

Zbog klimatskih promjena izbacili goveđe hamburgere s menija!

Vodeći svjetski medicinski časopis, The Lancet preporučuje da bi do 2050. godine ljudi trebali konzumirati najviše 300 grama mesa sedmično, zbog zdravstvenih i klimatskih razloga. "Ishrana biljkama i sjemenkama uz malu konzumaciju mesa ima za posljedice smanjenje stakleničkih plinova i poboljšanje klimatskih promjena", piše časopis, tvrdeći i kako vegeterijanska hrana može prehraniti stanovništvo.

Nevladina organizacija, Greenpeace ide još dalje i smatra kako bi do 2030. godine cijelo stanovništvo na Zemlji trebamo smanjiti konzumaciju mesa za 70%, a čak 80% do 2050. godine. 

Europski poljoprivredni sektor bori se za smanjenje emisija stakleničkih plinova

Cilj Europe je smanjiti udio stakleničkih plinova za 30% do 2030. godine, stoji u priopćenju Europskog poljoprivrednog sektora. No, kako je Europa tek na pola puta do ostvarenja cilja, zemlje članice morat će udvostručiti napore kako bi ostvarile svoje klimatske ambicije. 

Poljoprivredna, građevinska i saobraćajna industrija, kao i mala i srednja preduzeća, smanjili su svoje emisije za samo 11% u razdoblju od 2005. do 2018. To je samo oko jedne trećine onoga što se od njih očekuje do 2030. godine.

Smanjenje antibiotika i ekološka proizvodnja - jedni od glavnih ciljeva strategije F2F

Poljoprivredna industrija uspjela je smanjiti emisije za samo 1%, dok je u saobraćajnom sektoru smanjeno za 8%. Prema novom izvješću, potrebno je sprovesti niz mjera za ubrzanje dekarbonizacije u poljoprivredi, uključujući podržavanje poljoprivrednih gazdinstava u njihovim naporima da što prije i brže smanji emisije kao i podsticanje na ekološku poljoprivredu i smanjenje upotrebe đubriva i pesticida.


Tagovi

Mesni sektor Novi model FAIRR IPCC Klimatske promjene Vegeterijanska hrana Staklenički plinovi Mesna industrija


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.