Slovenci vole svinjetinu - ali je malo proizvode!

Slovenci su među najvećim potrošačima svinjskoga mesa u Europskoj uniji, no najveći dio moraju uvoziti, jer se svinjogojstvo seljacima ne isplati zbog niskih otkupnih cijena i ekoloških taksi, pa se razmišlja i o novom modelu uzgoja.

Prosječan je Slovenac prošle godine, prema podacima FAO-a (Food and Agriculture Organization) odnosno Organizacije za hranu i poljoprivredu, pojeo 88,3 kilograma mesa, od čega 38 kg svinjetine.

Slovenci najveći potrošači svinjetine

Slovenci u odnosu na broj stanovnika pojedu najviše svinjetine u EU!

No zbog tako velike potrošnje, 73% svinjetine mora se uvoziti pa se nerijetko i poznati kraški pršut te kranjske kobasice moraju raditi od svinjetine uvezene iz Mađarske, Hrvatske ili Nizozemske, piše portal prigorski.hr

Često se uvezena svinjetina deklarira kao slovenska

Nezadovoljni što na njihovim policama ima sve više svinjetine iz Hrvatske.

Jedan od najvećih zagovornika što veće samoopskrbe potrošaća domaćom svinjetinom je slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan, jer je inspekcija provedena u svibnju, pokazala da mesari i robni lanci uvezenu svinjetinu često nepravilno deklariraju kao slovensku, a bilo je primjedbi i na rad Mercatora koji umjesto slovenske svinjetine sve više nudi hrvatsku, proizvedenu u PIK-u Vrbovec, nakon što je Agrokor kupio taj slovenski trgovački lanac.

Da bi se stanje u slovenskoj opskrbi svinjskim mesom popravilo, potrebno je promijeniti model proizvodnje, kazala je u razgovoru za tamošnju tiskovnu agenciju STA, profesorica Milena Kovač, s ljubljanskog Fakulteta za biotehnologiju.

Opskrba farmi na slovenskim gospodarstvima

"Imamo dobre uvjete za svinjogojstvo i za veći stupanj samoopskrbe, no potrebna su ulaganja, pomoć države i odstupanje od ranijeg modela, kad se stočna hrana za velike i ekološki sporne farme kupovala u inozemstvu. Također troškovi su jako narasli zbog čega je slovenska svinjetina danas 20% skuplja od uvozne.

Stručnjaci smatraju da hitno treba povećati uzgoj svinja u toj susjednoj zemlji!

Troškovi su u odnosu na vrijeme, kad smo proizvodili dovoljno svinjskog mesa, znatno narasli zbog obveznih pročišćivača za farme koje su onečišćavale okoliš", smatra Kovač, te dodaje kako se zalaže za novi model proizvodnje koji ne bi bio masovan, nego učinkovit i ekološki ispravan.

Zaključila je da, ukoliko Slovenija želi, povećati stupanj samoopskrbe domaćom svinjetinom, treba razmišljati o velikim obiteljskim gospodarstvima koja će hranu za životinje kupovati od drugih slovenskih gospodarstava, a svinjski gnoj prodavati ili ga prerađivati u humus.