Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • PS Gvozno
  • 17.07.2022. 09:00
  • Trebinjska regija, Republika Srpska, Kalinovik

Savremena tehnologija u ruralnom području - GPS na govedima, kamere u štalama

Poljoprivredna zadruga „Gvozno“ čija je glavna djelatnost proizvodnja goveda u sistemu krava – tele egzistira od 2014. godine

Foto: PZ Gvozno
  • 213
  • 66
  • 0

Prije nekoliko dana začuli su se traktori na Gvoznom polju podno Treskavice na 1.350 nadmorske visine, kada je počela prva i jedina koševina ove godine. Na ovom području općine Kalinovik skoro da nema oranica, a ni ljudi, tek petero djece se upisalo ove godine u školu.

Riječ je, dakle, o izrazito ruralnom području, u kojem od 2014. godine egzistira Poljoprivredna zadruga „Gvozno“ čija je glavna djelatnost proizvodnja goveda u sistemu krava – tele. Gazduju sa 255 ha poljoprivrednog zemljišta, a na farmi je više od 150 grla različitih kategorija Aberdin Angus pasmine.

Profesor u traktoru

Imaju tek četiri uposlenika, a u pomoć nerijetko priteknu zadrugari. No, od njih nećete čuti ništa o teškom položaju poljoprivrede, smanjenju broja grla, gašenju farmi i slično. Struka, investicije i dobro planiranje su ključ uspješne proizvodnje, ali ništa od toga ne bi bilo moguće bez stava s kojim se upuštaju u rad. 

"Poljoprivreda je djelatnost u kojoj svi sve rade pa i ja, iako sam nekakav profesor, jučer sam za traktorom bio čitav dan", skromno kaže za Agroklub vanredni profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu dr Grujica Vico

Aberdin Angus izrazito otporna pasmina

On je i predsjednik Skupštine PZ "Gvozno" koja je 2020. godine dobila certifikat za organsku proizvodnju i tako postala najveća organska farma u BiH, inače jedna od prve dvije stočarske farme koje su ušle u ovaj sistem proizvodnje u našoj zemlji. 

Odavde se na domaće tržište distribuira priplodni materijal i muška grla za tov. Osnovna hrana za goveda su travno djetelinske smjese koje se daju u vidu sijena, a od koncentrovanog dijela koriste zob i nekada malo ječma. Sve to sami proizvedu. Ovogodišnja koševina je i ovdje pokazala da je prinos trava manji.

"Ovdje nema više koševine, na ovoj visini. Prinosi trave su manji, sreća pa smo u posljednje tri godine sijali travno-djetelinske smjese, da nismo ne bi bilo ništa ove godine. Ova smjesa je nešto što spašava u ovim planinskim područjima. Sve ekstremnije suše i visoke temperature se odražavaju na prinos", precizira direktor zadruge, Miljan Veletić, inače diplomirani inženjer agronomije. 

GPS praćenje goveda

Kako posjeduju certifikat organske biljne i stočarske proizvodnje, ovdje se ne koriste mineralna đubriva niti pesticidi, herbicidi i ostali preparati, kao ni genetski modifikovana hrana, a ne sije se ni tretirano sjeme. U proljeće đubre stajnjakom, pa jedna od skorašnjih investicija bila i rasturač stajnjaka. Otprilike 700-800 kubika godišnje se iznese na površine na kojima se vrši sjetva. 

Iako je u izrazito ruralnom području, ova farma je po mnogo čemu prednjači u BiH, posebno kada je u pitanju primjena digitalne tehnologije u proizvodnji. 

Od koncentrovanog dijela u ishrani koriste zob i ječam

"Ruralno područje nije bilo prepreka da se krene u aktivnosti koje podrazumijevaju primjenu savremenih tehnologija. Osnovni preduslov je bio da dovedemo optički kabal, što smo uspjeli na samoj farmi, a to nam je bila osnovna infrastruktura", pojašnjava Veletić .

Posebno ističu GPS praćenje pozicije goveda, koje kako navode, uz primjenu lora tehnologije prijenosa signala, ima mnogo prednosti u odnosu na konvencionalne sisteme. Profesor Vico, kaže da dvije baterije od volt i po mogu da traju najmanje godinu dana, a uređaji koji se nalaze na grlima šalje signal svakih sat vremena i poziciju gdje se nalazi.

"Nije potrebna SIM kartica na svakom grlu. Mi trenutno imamo 100 uređaja, bio bi veliki trošak da svaki mora imati karticu jer jedna košta 10 KM mjesečno, za stotinu grla to je 1.000 KM, računajući pasni period, to je 8-9 hiljada maraka godišnje. Uz primjenu ove tehnologije i našeg sistema mi uopće nemamo taj trošak, već koristimo određene antene da bismo prenijeli signal do farme, koji dalje preko optičkog kabla ide na platformu", pojašnjava. 

Teljenje u šumi

U saradnji s Poljoprivrednim i Elektrotehničkim fakultetom u Istočnom Sarajevu napravljena je posebna platforma. Putem mobilnog telefona dobija se u realnom vremenu lokacija grla, što je veliki spas jer se mnogo teljenja obavi van farme.

"Mi preko aplikacije identifikujemo gdje se nalazi grlo s teletom. Već je bilo 4-5 teljenja ove godine u šumi, to nam je ogroman benefit. Mora se sarađivati sa stručnjacima, bez toga se ne može ništa realizirati, posebno ako se radi nešto novo", dodaje Vico, preporučujući svim proizvođačima da koriste najnovije tehnologije jer štede novac i funkcionalne su. 

Tele se u šumi, vlasnici ih pronalaze uz pomoć GPS-a

Farma ima i video nadzor, kao i aplikaciju pomoću koje s bilo kojeg mjesta na svijetu gdje ima internet mogu upaliti svjetlo i sagledati stanje u štali, instalirani su i mjerači vode te različiti senzori. Naši sagovornici ističu da je ova pasmina jako otporna i dobro se prilagodila izrazito surovim uslovima kakvi ovdje vladaju. Intervencija čovjeka prilikom teljenja je ispod pet procenata. Karakteriše ih lako teljenje, izuzetna je otpornost, dobro iskorištavanje skromnijih pašnjaka, kao  kvalitetno meso. 

"Opće je poznato da je njihovo meso izuzetno kvalitetno i cijenjeno na tržištu, pogotovo bifteci. Posebno je interesantno za ugostiteljstvo i restorane. Nama se zbog krmne baze ne isplati da tovimo, ali tamo gdje ima više hrane u nižim predjelima, tu tove i pokazala su se kao izuzetno dobra grla", kaže Veletić. 

Voda i hladovina

Goveda su na otvorenom kompletan period godine bez snježnog pokrivača, to nekada zna biti i do Nove godine, u prosjeku nešto jače od osam mjeseci. Puštene su na pašnjacima, na oko 1.400 metara nadmorske visine, a oni, prema riječima profesora, u nutritivnom svojstvu nisu nešto bogati, ali ova pasmina koristi sve što postoji. 

"Njihova ishrana podrazumijeva jako malo dodavanje koncentrovanog dijela obroka, pogotovo za odrasla grla nakon teljenja. To je od jedan do 1,5 kilogram, mjesec dva nakon teljenja", ističe. 

Što se tiče napajanja, područje se nalazi na području poznatom po mnogo izvora, pa voda nije problem. U samom ekonomskom dvorištu u krugu štale nalaze se poprilično izdašni izvori. Napravljeni su rezervoari, u samom objektu su automatske pojilice u koje je investirano oko 16.000 KM, a i na pašnjacima je dosta izvora, potoka, jezera. 

Kako spriječiti toplotni udar kod domaćih životinja?

Problema s visokim temperaturama nemaju jer ima mnogo šume oko pašnjaka, pa se goveda sama najbolje skrivaju u hladovini tokom dana. Problema ipak ima, ali su oni dobrom sistematizacijom svedeni na minimum.

"Čovjek nema problema samo kada umre. Svaka proizvodnja ima svoje probleme, a posebno kada ste na izrazito ruralnom području. Dat ću samo jedan primjer, po rezervni dio za mašinu, pa i onaj najobičniji ležaj,  morate da idete 100 kilometara da kupite, a znaju svi šta znači kada mašina stane usred radova", kaže profesor Vico. 

Kontinuirana ulaganja

Intencije je, kako navode, da se osigura što veći stepen samodovoljnosti i nezavisnosti u proizvodnji. Nabavljaju samo ono što moraju, poput dizel goriva, i to se pokazalo ispravnim. Što se tiče kapitalnih investicija to je ovdje kontinuiran proces, posebno u periodu kada nedostaje radne snage.

Kako bi prevazišli taj problem, investiraju u mehanizaciju, bez toga, kažu nema poljoprivredne proizvodnje. Korisnicu su i poticaja od institucija, ali učestvuju i u projektima međunarodnih organizacija. 


Fotoprilog


Tagovi

Aberdin Angus Farma Poljoprivredna zadruga Gvozno Kalinovik Grujica Vico Miljan Veletić


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.