Savjeti stručnjaka: Kako izbjeći gubitke u silaži?

Silaža je konzervisana hrana za preživače, koja je značajna jer obezbjeđuje značajnu proizvodnju mlijeka i mesa uz minimalne troškove. Većina stočara u želji da ostvari ekonomičnu proizvodnju, priprema silažu, a sam proces pripreme prate gubici koji se mogu svrstati u dvije grupe.

"To su gubici koji se ne mogu izbjeći i oni nastaju tokom procesa oksidacije ili fermentacije. Ovi gubici se povećavaju s porastom vlage u zelenoj masi, smanjuju se u objektima za siliranje, kao što je betonski silo-toranj ili vazdušno zaptivni silos i u prosjeku se kreću oko pet odsto," kaže Dragoljub Krajnović iz PSSS Mladenovac.

Siliranje kukuruza - koji je najbolji momenat za početak

Pravilna primjena tehnologije dobra za silažu 

Na drugu grupu gubitaka čovjek može uticati i to pravilnom primjenom tehnologije siliranja, riječ je o gubicima uslijed izlivanja biljnog soka.

Gubici u silažnoj masi mogu biti prouzrokovani različitim problemima u primjeni tehnološkog postupka siliranja. Kvarenje silaže može nastati pri pripremi silo-mase, tokom procesa fermentacije i prilikom korištenja silaže. Uzroci kvarenja mogu biti: posljedica naknadnog disanja isjeckane biljne mase, procesa vrenja, oticanja silažnog soka (efluenta), gubici na polju pri žetvi i transportu, zatim, gubici nastali nepravilnom fermentacijom (posljedica neravnomjernog gaženja i lošeg sabijanja silo-mase), aerobne razgradnje (loši uslovi skladištenja, nedovoljno sabijanje, naročito završnog sloja kao i neadekvatno izveden postupak pokrivanja silažne mase po završetku siliranja), aerobne razgradnje koja nastaje uslijed nepravilnog postupka izuzimanja silaže i lošeg manipulisanja silažom tokom pripreme i organizovanja ishrane.

"Ovi gubici znatno su izraženiji pri siliranju vlažnijeg materijala koji je sitnije sjeckan pri zastupljenosti suve materije u siliranoj masi od 20%, ovi gubici iznose 8% od ukupne količine suve materije, dok pri suvoj materiji od 30% nestaju," kaže Krajnović.

Kako pripremiti kvalitetnu silažu kukuruza

Transport može uticati na gubitak silaže

Postoji još jedna vrsta gubitaka silaže. Gubici koji nastaju na polju tokom transporta i nepravilnog rukovanja mašinama iznose od tri do pet procenata.

"Tu dolazi do sprečavanja gubitaka u kome je sadržana najveća koncentracija proteina potrebno je koristiti odgovarajuće prikolice sa žičanom ogradom i omogućiti pokrivanje prikolica," kaže Krajnović. 

Problemi takođe nastaju i kad je masa koja se konzervira izložena vazduhu. Prema procjeni tehnologije siliranja, gubici pri spremanju silaže mogu biti neizbježni (naknadno disanje i gubici izazvani vrenjem), zatim, oni koji zavise od postupaka u primjeni tehnike i tehnologije siliranja (gubitak silažnog soka, gubitak na njivi i transportu) i gubici koje je moguće izbjeći, nastaju aerobnom razgradnjom i u principu predstavljaju najveći problem, jer se gubi najviše i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu.

Pravilnom primjenom tehnike i tehnologije pri pripemi silaže gubici prilikom siliranja u praksi se mogu svesti, u najboljem slučaju, na pet do 10 odsto. Gubici u silažnoj masi mogu iznositi i preko 50 odsto ukupne silirane mase.

Gubici nastali kvarenjem silaže mogu biti kvantitativni, odnosno kada dolazi do potpunog gubitka silo-mase uslijed kvarenja i njene neupotrebljivosti za ishranu životinja. Kada je riječ o kvalitativnim gubicima, kvarenje silo-mase nije tolikog obima i ona se može koristiti u ishrani, ali se povećavaju troškovi za korekciju kvaliteta ili se kao posljedice javljaju manje konzumiranje i slabija svarljivost, što sve dovodi do opadanja nivoa i kvaliteta proizvodnje i ugrožavanja zdravlja grla.

"Takva masa se brzo kvari, postaje neuksusna i životinje je slabije konzumiraju, a može izazvati takođe i zdravstvene poremećaje. Tu gubici variraju od tri do pet procenata," ističe Krajnović.

Optimalno vrijeme za žetvu silažnog kukuruza je kada je zrno u fazi voštane zrelosti, žetvom kukuruza u ovom stadijumu razvoja postiže se najveći prinos.