Kineski istraživači iznijeli su zanimljivo zapažanje u hranidbi prasadi, na temelju čega je utvrđeno da te životinje radije jedu hranu sa mirisom i ukusom maline.
Prelazak sa tekuće na krutu hranu stresno je razdoblje u kojem životinje često smanjuju njen unos. To može uticati na zdravlje njihovih crijeva, ali i na cjelokupno stanje organizma. Zato je potrebno, piše pigprogress dodatno ih podstaknuti da probaju čvrstu hranu.
Svinje su izuzetno osjetljive životinje, sa mnogo više njušnih receptora od ljudi. Stoga bi ukusi mogli biti dobar način za privlačenje interesa prasadi, ako su odabrani na odgovarajući način.
Prvi su put, u Kini, izvedeni ogledi hranjenja prasića koji su stari od 21 do 23 dana i težine od 6 do 7 kilograma. Ispred životinja je u četiri uzastopna dana stavljeno nekoliko vrsta hrane. Između ostalih, korištena je i ona kompanije Pancosoma koja ima ukus maline za razliku od uobičajene, mliječne.
Rezultati su pokazali da su više puta dolazili jesti iz posuda u kojima je bio obrok s aromom voća. To se može objasniti činjenicom da voćni obroci sadrže molekule koje su u globalu hlapljivije od onih koji se koriste u mliječnim. Miris se lakše širi zrakom i privlači svinje.
Pretpostavka je bila da će podsticanje prasadi na istraživanje okoline povećati unos hrane. Stoga je je održano drugo ispitivanje, slično prvom, ali u trajanju od 7 dana, kako bi se potvrdila ta hipoteza. Životinje su imale pristup istim vrstama kao i u prvom.
Unos hrane i preferencije imale su isti trend kao u prvom ispitivanju - bio je veći za onu s ukusom maline nego mlijeka. Unos se takođe povećavao tokom ispitivanja, a u skladu sa prethodnim opažanjima praščići su postajali sve znatiželjniji za voćni obrok.
Nakon toga je izvedeno i treće ispitivanje kako bi se potvrdio učinak većeg unosa na težinu prasadi. Ukupno je 96 praščića nasumce podijeljeno u 2 grupe, a svaka je imala pristup samo jednoj vrsti hrane (bilo s ukusom mlijeka ili maline).
Istraživači su zabilježili početnu i konačnu težinu prasadi, izmjerili unos hrane i prosječni dnevni prirast na težini.
Rezultati su bili slični prethodnom ogledu. Prosječni kumulirani unos hrane za životinje bio je veći za onu s ukusom voća. Ovaj značajno veći unos povezan je sa znatno većim prosječnim prirastom tjelesne težine i puno većom konačnom tjelesnom težinom u slučaju "voćne" hrane.
Ovi pokazatelji daju priliku uzgajivačima da povećaju dnevnu potrošnju i rast prasadi mijenjajući miris krme. Pritom dosta doprinose jačanju početnog dobijanja na težini mladih životinja, pomažući im u poteškoćama pri prelasku na čvrstu hranu.
Tagovi
Autorica