Potrebno je masovno smanjenje antibiotika kako bi se vidjeli učinci?

Kada se priča o problemu prekomjerne i neodgovarajuće upotrebe antibiotika uglavnom se govori o primjeni kod ljudi. Međutim i u veterinarskoj medicini takođe postoji prijepor o toj temi.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) u nekim državama ukupna količina ovih lijekova primijenjena kod životinja je četiri puta veća nego kod ljudi. Isti izvor tvrdi da se u mnogim zemljama antibiotici koriste kao promotori rasta i u preventivne, a ne u svrhu liječenja bolesnih životinja.

Prekomjerna i nepravilna primjena povezana je sa nastajanjem antimikrobne rezistencije (AMR), sposobnosti organizma da se odupre ovim lijekovima. Oni postaju neučinkoviti i predstavljaju ozbiljnu prijetnju za zdravlje.

Jude Capper, savjetnica za održivost domaćih životinja u EU, za Euractiv ističe kako je trenutno u najvećem fokusu njihova dobrobit. 

U nekim sektorima uočeno smanjenje

Europski revizorski sud objavio je ranije ove godine izvještaj AMR-a u kojem je utvrđeno da je u Europi zabilježeno smanjenje upotrebe antibiotika u neliječničke svrhe i to za 20%. 

Oslanjajući se na svoje iskustvo rada u Velikoj Britaniji, Capper je rekla kako je već dosta toga učinjeno sa vladine i veterinarske strane, ali da je potrebno masovno smanjenje kako bi učinci bili vidljiviji. 

Smanjenje antibiotika i ekološka proizvodnja - jedni od glavnih ciljeva strategije F2F

Iako su neki sektori već sada ostvarili veliki napredak poput svinjogojstva i peradarstva, govedarstvo još uvijek značajno zaostaje. No, savjetnica naglašava kako je ova proizvodnja manje integrisana, sa manje informacija i sljedivosti u odnosu na ostale sektore. 

"Za pet godina govedarstvo će vjerovatno pokazati puno bolje rezultate od ostalih", ističe. 

Potrebna digitalizacija i ravnopravna komunikacija

Stvar koju je Capper dodatno istakla bila je potreba za jačanjem ravnopravne komunikacije, nešto za što kaže da je pomoglo smanjiti upotrebu antibiotika. 

"Vidjeli smo velika poboljšanja kroz razmjenu najboljih praksi putem poljoprivrednih grupa, a to je ono što se može postići i na regionalnoj osnovi, ali i među zemljama“, rekla je te dodala kako u sličnim grupama razmjene vidi puno potencijala. 

Precizna poljoprivreda ili kako proizvesti više sa manje unosa kao dio plana oporavka EU?

Naglasila je i kako je prijeko potrebna digitalizacija sektora kako bi se mogao suočiti s izazovima. 

"Kao industrija moramo biti transparentni, otvoreniji i trebamo biti u mogućnosti kvantificirati napredak koji postižemo. Trenutno postoje značajne praznine u podacima i jako je teško uporediti učinke među bolestima. 

Potrebno nam je više podataka o farmama i industriji kako bi se identificirala područja sa potencijalnim dobicima ili gubicima, uporedile bolesti kojima će i dalje biti potrebni antibiotici dok bi se sve ostale rješavale na prirodan način“, zaključuje savjetnica. 

Podsjećamo, u svojoj vodećoj prehrambenoj politici, strategiji Farm to Fork, Europska komisija istakla je smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za uzgojene domaće životinje i u akvakulturu za 50% do 2030. godine.