Polovina proizvedenog kravljeg mlijeka i dalje ne završava u mljekarama

Iako je proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini u 2025. godini zabilježila blagi rast, sektor se i dalje pokazuje izražene strukturne slabosti, poput niskog nivoa otkupa, ekstenzivne proizvodnje i nedovoljne tržišne integracije, što ograničava njegov dugoročni razvoj i konkurentnost. Navedeno je ovo u Analizi stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda, koju je izradilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ukupno je proizvedeno oko 619,7 miliona litara sirovog mlijeka, (2% više nego prethodne godine), a najveći udio odnosi se na kravlje mlijeko, koje čini čak 97 posto ukupne proizvodnje. No, veliki dio i dalje ne završava u mljekarama. One otkupe tek između 45 i 50 posto kravljeg mlijeka, dok ostatak proizvođači koriste za vlastite potrebe, preradu na farmama ili prodaju na lokalnom tržištu. To pokazuje da je domaća proizvodnja i dalje uglavnom usitnjena i nedovoljno povezana s organizovanim tržištem.

Prosječna otkupna cijena 0,90 KM/l

Lani je otkupljeno je 299,82 miliona litara kravljeg mlijeka, što je rast od oko 7% u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna otkupna cijena iznosila je 0,90 KM/l, i dalje nedovoljno da značajno promijeni strukturu proizvodnje. Dodatno, prodaja mlijeka na pijacama iznosila je 287.480 litara.

Bosna i Hercegovina je u 2025. godini uvezla oko 49,3 miliona kg mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 253,2 miliona KM. Za 5% manje u vrijednosti i 24% u količini u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, izvoz je iznosio 71,7 miliona kg u vrijednosti od 144,6 miliona KM, pri čemu je količina smanjena za 6%, dok je vrijednost izvoza ostala na nivou iz 2024. godine.

Trgovinski deficit je i dalje prisutan, ali smanjen za 11%, uz pokrivenost uvoza izvozom od 57,1%.

U strukturi uvoza dominiraju sir i skuta sa 54% ukupne vrijednosti, dok količinski prednjače mlijeko i pavlaka (31%). U izvozu, mlijeko i pavlaka čine oko 71% količine i 53% vrijednosti, te predstavljaju najvažniji izvozni segment sa ostvarenim suficitom od 26,6 miliona KM. Najvažnija tržišta za ove proizvode su Crna Gora (39%), Sjeverna Makedonija (31%) i Srbija (10%).

"Ukupno posmatrano, sektor mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH karakteriše snažna uvozna zavisnost, ali i stabilni izvozni segmenti – prije svega mlijeko i pavlaka te fermentisani proizvodi, koji ostvaruju suficit i imaju ključnu ulogu na regionalnim tržištima", stoji u analizi.

Iskorištenost uvoznih kvota

Ukupna kvota za bescarinski uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iznosi 27.400 tona, od čega za uvoz mlijeka iznosi 15.020 tona, jogurta i ostalih fermentisanih proizvoda 11.365 tona, svježeg sira 520 tona, maslaca 360 tona, pavlake 110 tona i mlijeka u prahu 25 tona. Uvoz mlijeka u Bosnu i Hercegovinu u okviru kvote u 2025. godini iznosio je 4.570,30 tona, te je kvota iskorištena oko 30%.

Kvota za uvoz jogurta i ostalih fermentisanih proizvoda iskorištena je oko 42%, pavlake 83%, maslaca oko 50%, svježeg sira oko 78%.

Za uvoz mlijeka i pavlake, koncentrisanih u prahu, granulama ili drugim čvrstim oblicima, sa sadržajem masti većim od 1,5% po masi, bez dodatog šećera ili drugih sladila, sa sadržajem masti ne većim od 27% po masi, propisana kvota iznosi 25 tona bez carine, te je iskorištena oko 88%, odnosno uvezeno je 22 tone.