Pasmina, pašnjak, hranidba i zdravlje: Recept za održivo i isplativo ovčarstvo

Tokom 2015. godine u Australiji je pronađen ovan Chris, koji je godinama živio u divljini i bio toliko obrastao runom da je jedva stajao. Nakon 45 minuta šišanja s njega je skinuto rekordnih 41,10 kilograma vune, gotovo osam puta više od prosječnog runa.

S druge strane, Sportsmans Double Diamond, čistokrvni Texel ovan, 27. avgusta 2020. u Lanarku u Škotskoj prodan je za oko 411.000 eura i postao najskuplja ovca prodana na svijetu. U Velikoj Britaniji je, pak, ovan Lamborghini, križanac frizijske i Dorset Down pasmine, na 250 metara dugoj stazi farme Odds Farm Park u High Wycombeu 2011. pobijedio u 165 od 179 utrka i postavio Guinnessov rekord.

Iza tih neobičnih priča ipak stoji ista životinja i cijeli niz znanja potrebnih da bi stado bilo zdravo, pašnjak produktivan, a proizvodnja ekonomski održiva. Upravo od toga polazi "Storeyjev vodič za uzgoj ovaca" (Storey’s Guide to Raising Sheep), američkih autorica Paule Simmons i Carol Ekarius.

Od prve ovce do cijelog sistema

Ovčarstvo počinje puno prije nego što se u stadu rodi prvo janje. Treba znati odabrati životinju, pripremiti pašnjak, organizirati hranidbu, zaštititi stado od predatora, prepoznati bolest, provesti pripust i janjenje, ali i pronaći tržište za ono što se proizvede. Vodič upravo tim redom povezuje različite dijelove proizvodnje.

Prvo izdanje objavljeno je 2001. godine u nakladi Storey Booksa iz Pownala u Vermontu. Na 389 stranica donijelo je proširenu i prerađenu verziju ranije knjige Paule Simmons "Uzgoj ovaca na savremen način" (Raising Sheep the Modern Way), čije je revidirano izdanje objavljeno 1989. godine.

Priručnik je namijenjen početnicima koji tek nabavljaju prve životinje, ali i iskusnijim uzgajivačima. Obuhvata izbor pasmine i kupnju grla, genetiku, smještaj, ograde, zaštitu od predatora, pastirske pse, hranidbu, reprodukciju i zdravstvenu zaštitu. Posebna poglavlja posvećena su vuni, mesu, mlijeku, kožama, marketingu, izložbama, označavanju životinja i vođenju evidencije.

Jedna od zanimljivijih ideja vodiča jest da uzgajivač prije svega mora biti "proizvođač trave". Umjesto da se proizvodnja prvenstveno oslanja na kupljenu hranu i druge vanjske inpute, fokus je na tome da se što bolje iskoristi ono što već postoji na gazdinstvu - zemljište i njegova sposobnost proizvodnje kvalitetne krme.

U takvom sistemu i vrijeme janjenja može se prilagoditi prirodnom ritmu pašnjaka. Ako se ono planira za kasno proljeće, janjad dolazi na svijet u razdoblju snažnog rasta trave i od početka može koristiti dostupnu krmu.

Manje lijekova, više dobrog upravljanja

Važnu ulogu ima kontrolirana, odnosno rotacijska ispaša. Pašnjak se dijeli na manje cjeline, a stado se premješta prije nego što životinje potpuno ogole površinu. Takav pristup omogućuje biljkama da se obnove, a istovremeno može pomoći u smanjenju izloženosti parazitima.

"Najbolji lijek za ovce je dobro upravljanje“ jedna je od poruka koja se provlači kroz priručnik. Posebna pažnja posvećena je unutarnjim parazitima i problemu otpornosti na lijekove protiv njih.

Za procjenu anemije koristi se Famacha, sistem razvijen u Južnoj Africi koji se temelji na pregledu boje sluznice donjeg kapka. Umjesto automatskog tretiranja cijelog stada, liječe se životinje kojima je pomoć potrebna. Istovremeno se iz uzgoja mogu izlučivati najosjetljivija grla i postupno stvarati otpornije stado.

Hronika ekocida u srcu italijanske poljoprivredne regije

Zdravlje pritom nije odvojeno od hranidbe i uvjeta držanja. Vodič obrađuje potrebe za hranjivim tvarima, različite vrste krmiva, bolesti i poremećaje karakteristične za ovce te probleme koji se mogu pojaviti kod ovnova, ovaca i janjadi. Posebno se obraća pažnja na nedostatak selena, koji može biti povezan s bolešću bijelih mišića kod janjadi i vaginalnim prolapsom kod ovaca.

Ni ponašanje životinja nije zanemareno. Ovce su plijenske životinje koje se instinktivno drže u stadu, osjetljive su na buku i nepoznate objekte te imaju izražene obrasce kretanja. Razumijevanje takvog ponašanja olakšava premještanje stada, smanjuje stres i čini svakodnevni rad sigurnijim.

Vrijednost nije samo u janjetu

Posebno mjesto zauzimaju genetika i očuvanje rijetkih pasmina. Barbados Blackbelly, Jacob, Karakul, Navajo-Churro i Santa Cruz neke su od pasmina koje se navode kao vrijedan dio genetske raznolikosti. Njihova važnost nije samo u očuvanju tradicije. Pojedine se odlikuju otpornošću na bolesti i parazite, dobrim majčinskim svojstvima ili sposobnošću preživljavanja na skromnijim pašnjacima.

Jednako važna je i računica. Prihod ne mora završiti prodajom janjeta. Direktna prodaja mesa i mlijeka može povećati vrijednost proizvoda, dok se vuna može prodati ili preraditi. Od starijih ovaca mogu se proizvoditi suhomesnati proizvodi i kobasice, a ovčji loj iskoristiti za sapune i svijeće. Ni gnoj nije bezvrijedan nusproizvod, već organsko gnojivo koje sadrži azot, fosfor i kalij.

Knjiga zato ovčarstvo ne posmatra kao jednostavan uzgoj životinja, nego kao sistem u kojem se odluke o pasmini, pašnjaku, hranidbi i zdravlju izravno odražavaju na troškove, proizvodnju i konačnu zaradu.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor