Osjetljiva telad: Uticaj mikotoksina na zdravlje i produktivnost domaćih životinja

Jesen je vrijeme kada više moramo da mislimo o kvalitetu hrane. Vrijeme kada se otvara silaža, nema više ispaše, kada se koristi više sijeno, koncentrovana hrana. Mikotoksini su toksini sekundarni metaboliti saprofitnih plijesni koji u organizmu životinja i ljudi najčešće dospiju putem kontaminacije hrane. Običnim, alternativnim unošenjem toksina gljivica u organizam nastaju mikotoksikoze.

Oboljenja koja izazivaju mikotoksini

Može da dođe i do ispoljavanja štetnih efekata i kod ljudi

Štete u stočarstvu koje nastaju uslijed mikotoksikoza mogu da budu velike. Ispoljavaju se u vidu direktnih gubitaka zbog uginuća životinja ili još češće nastaju indirektno uslijed pada proizvodnih i reproduktivnih sposobnosti životinja. Poseban problem predstavlja mogućnost da se u organizmu životinja koje su konzumirale hranu kontaminiraju mikotoksinima mogu da nađu rezidue mikotoksina (ostaci) u različitim količinama, pa može da dođe i do ispoljavanja štetnih efekata i kod ljudi. Simptomi djelovanja mikotoksina na mliječna goveda razlikuju se zavisno od toksina i njihove interakcije sa drugim stresorima, navodi Verica Lazarević, savjetodavac za stočarstvo iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije. Simptomi mogu biti nespecifični i širokog su opsega. 

Postoji samo nekoliko simptoma koji se mogu opaziti:

• smanjena proizvodnja mlijeka
• manja konzumacija hrane
• povratna diarea (ponekad sa krvavim ili tamnim izmetom)
• nakostriješenost dlake,
• poremećaj reprodukcije, koji ukazuje na neredovne estrusne cikluse, manji stepen začeća, embriinalna smrtnost i pojava estrusa u toku graviditeta,
• uočava se veća pojava bolesti,
• dislocirano sirište,
• mastitis i masna jetra.

Krave su izložene raznim plijesnima

Plijesni se nalaze svuda, a u silaži kukuruza i trava je identifikovano više od 80 različitih vrsta gljivica. Silažu napadaju plijesni koje su prilagođene na mikroaerobne kisele uslove silaže. Tada dolazi do destabilizacije silaže, povišene temperature i otvara se put drugim patogenim organizmima. Krave su izložene raznim plijesnima i mikroorganizmima kako putem inhaliranja tako i unosom u organizam.

Burag je dugo smatran za veoma jak pufer za takve toksine jer se pretpostavljalo da mikroflora buraga prirodnim putem vrši detoksikaciju mikotoksina. Ove sposobnosti čine preživare relativno otporne na ove toksine u usporedbi sa nepreživarima. Međutim, to nije slučaj za sve mikotoksine.

Mikotoksini - opasnost i za ljude i za životinje

Telad osetljiva na mikotoksine

Grla sa visokom proizvodnjom, poput krava u laktaciji imaju povećanu brzinu prolaza hrane kroz burag, pa ova povećava brzinu prerade kontaminiranih hraniva može nadjačati mikrofloru buraga, tako da ona neće biti u stanju da izdrži denaturaciju svih toksina. Pored toga, kod teladi burag nije u potpunosti razvijen, te su ona stoga i osetljiva na mikotoksine. Zbog toga se hranivima, koja su kontaminirana mikotoksinima dodaju adsorbenti mikotoksina mineralnog porijekla ili organskog porijekla. Najnoviji adsorbenti mikotoksina mineralnog porijekla dobijeni na bazi organski modifikovanog zeolita (minazel plus) odlikuje se bipolarnošću, a time i povećanim mogućnostima adsorpcije većeg broja mikotoksina.

Kvalitetni adsorbenti mikotoksina mogu da adsorbuju aflatoksin 90-95%, zearalenon 70-80%, fumonizin 60%, a dodaju se u obroke najčešće u količini od 0,2% u odnosu na suvu materiju obroka. Ove godine posebnu pažnju obratiti na kvalitet i čistoću kukuruza.