Nije tačno da će veterinarske usluge u RS poskupiti od 10 do 20 posto

Veterinarske usluge u Republici Srpskoj neće poskupiti od 10 do 20 posto, kako su to objavili pojedini mediji. Takav prijedlog nije razmatran na Skupštini Veterinarske komore RS, rekao je za Agroklub, Branko Stevanović, član ovog tijela i vlasnik veterinarske stanice u Doboju. 

Prijedloga je, kako kaže, bilo na izvršnom odboru, ali Skupština nije razgovarala o dizanju cijena u tom rasponu, već o korigiranju prevelikog raspona u cijenama pojedinih usluga. 

"Na primjer ako je porođaj životinje bio od 30 do 60 KM, razmatrali smo sada da smanjimo taj raspon od 50 do 60 maraka, kako ne bi bilo zloupotrebe", ističe Stevanović.

Naslonjeni na seljaka

U nekim stavkama cijene će ostati nepromijenjene, no još uvijek sve nije usaglašeno. Kaže i kako se ide u pravcu razdvajanja male prakse, odnosno stanica koje se bave kućnim ljubimcima, od velike prakse u čijem fokusu je stočarstvo, navodeći kako je još uvijek sve u formi prijedloga te da ima primjedbi i sugestija koje treba razmotriti na izvršnom odboru.

"Imate problem gdje ja na svom terenu nemam nijednog farmera koji ima više od dvije krmače, a na primjer u Bijeljini ima farmi s 50 svinja. Ne može biti ista cijena obilježavanja svinja kod mene i veterinara u tom gradu, jer on ima danas 10.000 svinja, a ja nemam ni 100. Ili, recimo u Hercegovini gdje veterinar ide s brdo na brdo da da vakcinu. Tražimo neku sredinu, nije se uopšte ušlo u priču da to bude dizanje svih usluga za 10 do 20 posto, ne znam ko je to pomenuo, prvi sam protiv toga", pojašnjava ovaj dobojski veterinar.

Do korigiranja raspona cijena dovela su brojna poskupljenja artikala i zatvaranje farmi, odnosno sve manji broj ljudi koji se bavi stočarstvom ili uopće drži domaće životinje. Prema riječima Stevanovića i po nekoliko kilometara veterinari prelaze između sela kako bi obavili preglede u domaćinstvima. 

"Sama ta stavka poskupljenja goriva pogodila je i nas. I dobavljači su digli cjene, a mi ih nismo mijenjali deset godina. Nas ne finansira država, mi smo opet direktno naslonjeni i na tog seljaka, koji isto teško preživljava", dodaje naš sagovornik.

Gašenje farmi i stanica

Poseban problem je, kako ističe, rad na crno. Dok se jednima nameću veliki državni tereti, drugi, dodaje, s torbom obilaze farme i uzimaju gotov novac. Navodi i primjer jedne farme u svom susjedstvu gdje kako kaže "15 godina nije ubo iglu", a svjedok je da ih posjećuju "ljudi koji rade na crno". Upravo takva praksa, do koje je dovelo nepostojanje strožije državne kontrole, dovodi i do gašenja veterinarskih stanica, poput one neprikosnovene u Bijeljini. 

Mnoge će doživjeti takvu sudbinu, dodaje Stevanović, istaknuvši da su u teškom položaju one u Han Pijesku i Hercegovini. 

"Ja sam počeo raditi 1997. godine, u selima su skoro svi imali krave, a sada je 90 posto tih ljudi koji su se bavili uzgojem pomrlo, neka država da odgovor zašto je litar vode skuplji nego litar mlijeka. Ne možemo mi finansirati seljaka i mi pokušavamo opstati. Moj lični stav je da su naše cijene minimalne u odnosu na okruženje", kaže, navodeći  da je i meso u mesnicama poskupilo, dok cijena žive vage stoke ostaje ista, te da se na kraju svi problemi prelamaju i preko seljaka, a država ništa ne čini da im pomogne.

Svima bi poručuje odgovaralo da je država uređena i da 17% PDV ide svima jednako.