Nezaustavljiv rast farme iz Srednje Bosne, uskoro vrata otvara i sirana

Šta jedna farma znači za selo, općinu, pa i državu, možda će ponajbolje objasniti primjer one sa Krčevina kod Viteza. U dvije godine, koliko je prošlo od naše posljednje posjete, promjene su ovdje vidljive i golim okom. Rade, grade, zapošljavaju i stvaraju nove vrijednosti i sve to bez velike "prašine".

Maglovito je bilo ovog prohladnog februarskog jutra, ali ne toliko da na samom ulazu ne vidimo da je nikao novi objekat - ni manje ni više Euro Farma je izgradila svoju siranu. To je bio i povod da ih posjetimo, jer takvim investicijama, nažalost, ne svjedočimo često.

Više komfora, više mlijeka

Ništa magla nije mogla zamagliti. Radnici nas srdačno dočekuju, raspoređeni kao na fudbalskom terenu, svako na svojoj poziciji. Osim prijatne radne atmosfere, skromnost je prvo što primjećujemo jer povremeno uz osmijeh nam dobaciše "ma, nemojte nas snimati".

U objektima je 200 grla, krava, junica i teladi. No, da zatvorite oči ništa ih ne bi odalo. Mirne i tihe simentalke tek radoznalo ustaju "pozdraviti", neočekivane goste i vraćaju se "svom poslu".

Jedu i preživaju. Austrijskog su i njemačkog porijekla. U proizvodnji ni s "arbeitom" ne zabušavaju, jer mjesečno daju između 50 i 60 tona mlijeka, potvrđuje nam rukovodilac farme koji kaže i kako je trenutno "zatvoren princip rada, u smislu da nema novog ulaza u sistem poslovanja" jer su osigurali dovoljan broj grla za svoje kapacitete, uvažavajući sve principe dobre poljoprivredne i higijenske prakse te dobrobiti životinja kako ne bi ugrozili komfor niti jednom grlu. U proizvodnji je trenutno 80 krava u slobodnom principu držanja.

"Nastojimo obezbijediti adekvatne prostorne kapacitete, adekvatan komfor, iz razloga što krava prilikom ležanja, odnosno prilikom svoje zone komfora, producira i najveću količinu mlijeka. Ukoliko narušimo te njene principe komfora i ako joj umanjimo mogućnosti kretanja i pristupa ishrani, vodi, direktno ćemo uticati i na našu proizvodnju", kaže Tahir Kavaz, rukovodilac Farme Euro d.o.o Vitez.

A kako je riječ o kravama visokoproizvodnih kapaciteta, prosječna dnevna količina proizvodnje po jednom grlu je oko 25 litara mlijeka. Kontinuirano nastoje obezbijediti mlijeko ekstra kategorije i do sada su uspjeli u tim namjerama.

"Što se tiče muže, ona je koncipirana na dvokratni pristup", dodaje Kavaz pokazujući izmuzište riblja kost, kojem 12 grla može pristupiti na jednom ciklusu. O muži se brine pet uposlenica, po jasnim uputama rukovodioca - poštovati principe dobre higijenske prakse, kako bi imali zdravstveno ispravnu namirnicu.

Dnevna proizvodnja je dvije hiljade litara mlijeka, svaka dva dana cisterna ga odvozi u mljekaru.

Budućnost proizvodnje

"Ovo je budućnost naše proizvodnje", kaže nam Tahir dok se približavamo objektu s 32 teladi. "Uglavnom su to sve ženska, koje će, ako Bog da, u narednom periodu biti razlog, radost i sreće na našoj farmi, zbog toga što su to telad sa izuzetno visokim genetskim potencijalom, jako dobrih reproduktivnih performansi", pojašnjava Kavaz.

Zadatak uposlenih je jasan - osigurati kvalitetnu ishranu, izuzetnu zonu komfora, dobrobit i tako će osigurati u nastavku proizvodnje dobar remont stada, na osnovu kojeg računaju i dalje na visoke proizvodne rezultate.

Ovaj mladi rukovodilac farme je inače agrarni inženjer. Nastoji sve voditi po školskom principu, a u tome mu pomaže i dobra saradnja s akademskim institucijama te nadležnom Veterinarskom stanicom Vitez. Nakon teljenja, kako kaže, telad dobija kolostralno mlijeko na kojem budu otprilike dan-dva. Potom ih smještaju u posebne boksove gdje su na specifičnom režimu ishrane do svog 77. dana.

"Sedamdesetsedmi dan, prilikom i kontrolnog vaganja i posmatranja njihovih performansi, prebacujemo ih u ovaj zajednički boks gdje ostaju određeni period do momenta prebacivanja i pripremanja za vještačko osjemenjavanje i dalju reprodukciju, a samim tim i dalje obezbjeđenje njihovih proizvodnih kapaciteta u smislu teljenja, a nakon toga i dolaska na mužu."

Izražena dominantnost

Poznato je da krave imaju dobro razvijene socijalne odnose, a naš domaćin potvrđuje da im teško pada razdvajanje ako su dvije krave bile, na primjer ležište do ležišta, zbog toga nastoje minimizirati stresne faktore uslijed kojih zna doći i do smanjenja proizvodnje. Kaže i kako imaju naročito izraženu dominantnost, posebno kada dolaze na hranidbeni sto.

"Prilikom dolaska na ishranu one su izuzetno podijeljene i kod njih se generalno zna koja je krava dominantna i koja dolazi prva na ishranu, koja dolazi prva kod poijlice za vodu, a samim tim, prilikom izbora ležišta, ona krava koja je izuzetno dominantna i temperamentna, ona prva bira svoje mjesto za ležanje", otkriva nam Kavaz.

Kontinuirana ulaganja

Ulaganja su kontinuirana. Nabavili su svu potrebnu mehanizaciju, a u toku je izgradnja objekta za skladištenje slame i sijena, u kojem će, ako bude odgovarajućeg prostora, biti parkirana i mehanizacija, odnosno priključni uređaji za poljoprivredne mašine.

Osnovu voznog parka čine tri traktora Steyr, John Deere i Claas, pored njih tu su i dva bagera od izuzetne važnosti za svaku proizvodu fazu. Također, cisterne za transport animalnog otpada do polja za rekultiviranje zemljišta. Lani je ovdje stigao i Tomahawk.

"Tomahawk je priključni uređaj za traktor na osnovu kojeg dolazi do sitnjenja slame", kaže Tahir, pokazujući i rezultate njegovog rada. Ne krije da su ulaganja prilično visoka, te se nadaju da će biti u potpunosti isplativa.

Znaju ovdje da je kvalitetna ishrana osnov za uspješnu proizvodnju, pa i visoko vrijednu namirnicu kao što je mlijeko. Za potrebe farme je neophodno osigurati oko 2.000 tona kukuruzne silaže, te dovoljne količine slame i sijena.

"S obzirom na to da smo ograničeni kapacitetima obradivih površina, nastojimo unaprijediti saradnju i s lokalnim proizvođačima, te pored naše proizvodnje koje je otprilike na nekih 20 hektara, otkupljujemo i od lokalnih proizvođača, te na taj način jačamo lokalnu zajednicu i nastojimo unaprijediti životni standard svih naših sugrađana", navodi Kavaz, dodajući da uzgajaju raž, tritikale, a nakon kojih slijedi sjetva kukuruzne silaže.

Najveća investicija u 2024.

O svemu naprijed navedenom, brine ukupno 15 radnika, odnosno porodica, kako to ovdje kažu. A, porodica će se širiti, jer uskoro će Farma Euro otvoriti i vrata sirane, najvećeg investicijskog projekta u 2024. godini.

Objekat je izgrađen, oprema kupljena, a iz ove "radionice" na police marketa stizat će domaći sirevi visokokvalitetne kategorije kreirani po tradicionalnoj recepturi.

"Sirana sa svojim kapacitetima će sigurno obezbijediti jedan novi proizvod koji će, s pravom možemo reći, biti novi brend na tržištu BiH, sigurno i u Evropi, a nadamo se i u svijetu", otkriva Kavaz.

Planovi su veliki, jednako kao i ambicije, ali prije svega volja koja osigurava dovoljan angažman i opredjeljenje svih koji su uključeni u projekat sirane od investitora preko svih nivoa vlasti, do tržišnih potreba. Proces proizvodnje i prerade mlijeka za sada ostaju potpuno razdvojeni. Za sami početak rada sirane osigurat će oko 500 litara mlijeka.

"Uz adekvatno analiziranje tržišta, uz adekvatnu povratnu informaciju od naših krajnjih potrošača mi ćemo dalje praviti planove o povećanju proizvodnih kapaciteta, i na taj način ćemo donositi odluke u kojem smjeru da idemo", kaže rukovodilac farme, napomenuvši da će sirana poslovati u skladu sa Halal i Haccp standardima, koji će obezbijediti maksimalno zdravstvo ispravan i mikrobiološki siguran proizvod.

Dok napuštamo ovu farmu primjećujemo i uredno održavane voćke. Njihove plodove ovdje iskorištavaju za pripremu domaćih pekmeza, džemova i sokova bez dodatka šećera. Dio sirovine i otkupljuju od domaćih proizvođača. Ova proizvodnja je, kažu nam, u testnoj fazi, osluškuju reakcije potrošača, a i mi postasmo dio njih jer nam kao pravi domaćini uručiše teglice s molbom - da javimo utiske.

Nismo im javili, jer nismo htjeli da to ostane na internoj komunikaciji. O okusu ćemo javno – k’o kod nane. Pravi tradicionalno pripremljeni pekmez i džem, baš onakav kakav se priprema u malim seoskim domaćinstvima.

I na kraju ostane još poželjeti da svako selo u komšiluku ima jednu farmu poput ove.

Pogledajte i video reportažu sa Farme Euro: