Ne za umjetno osjemenjivanje ovaca!

Mrkanje, odnosno parenje ovaca, započinje, kako kažu stari stočari, "kada je dan kraći, a noć duža", tačnije od oktobra do aprila. Estrus ili polni žar kod ovaca javlja se u tom periodu svakih 16 dana, za razliku od drugih životinja kod kojih traje duže.

Ovca se može pariti kada je spolno zrela što je kod ranostasnih ovaca od šest do sedam mjeseci, a kod kasnostasnih između 10 i 12 mjeseci starosti. Oplodnja može biti prirodna i umjetna.

Problemi sa umjetnim osjemenjivanjem

Iako je umjetno osjemenjivanje ovaca jedno vrijeme bilo jako popularno i zastupljeno, donosilo je sa sobom i određene probleme.

"Oplodnja stimuliranim hormonima, odnosno umjetni način osjemenjivanja je jedno vrijeme bio dosta popularan, međutim moj savjet je da se on ne primenjuje. Tada se dobija nekontrolirana oplodnja jajnih stanica, to jest može doći do pretjeranog broja jagnjadi. Ovca se iscrpi, često se dešava da dođe do nekih anomalija, i kod ovce i kod jagnjadi", tvrdi stručnjak za stočarstvo, Goran Joksić.

Laparoskopsko osjemenjivanje

Među umjetnim osjemenjivanjem ovaca, ubrajamo i laparoskopsko - osjemenjivanje direktno u matericu uz minimalni kirurški zahvat. Međutim, Joksić kaže da je ova metoda dosta skupa. Njome se ne može kontrolirati kvalitet jagnjadi, niti kasnije ovaca. Dok se laparoskopsko osjemenjivanje smatra generalno uspješno, osjemenjivanje ovaca svježom spermom u 60 do 80 posto je uspješno, a duboko zamrznutom oko 30 posto.

Tokom mrkanja treba obratiti pažnju na ishranu

Umjetno izazivanje estrusa

S druge strane, znanost sve više napreduje, pa za one koji žele intenzivniju proizvodnju, ne moraju čekati sezonu parenja ovaca, već mogu umjetno izazvati estrus.

"Umjetno izazivanje estrusa kod ovaca može dovesti do hormonalnog poremećaja, jer spužvice koje se stavljaju, umaču se u hormone i na taj način se umjetno izaziva indukcija, a to nije toliko uspješno koliko se misli, niti zdravo za životinju", ocjenjuje stručnjak.

Kako odrediti kvalitet ovna?

Pojedini se stočari žale da njihova ovca nije umjetno osjemenjena sjemenom ovna koga su tražili, što se ispostavilo tek kasnije kada se ovca ojagnji, a jagnjad odrastu. Stručnjak Goran Joksić kaže da do ovoga može da dođe, nenamjernim miješanjem ili mahinacijom, ali da tada nastaje velika ekonomska šteta za čitavo gazdinstvo i nemogućnost konkuriranja za subvencije. Ako se ipak odlučimo za prirodan način oplodnje, pitali smo, kako da znamo da li je ovan kvalitetan?

"To se može najprije vizuelno utvrditi. Mošnice moraju biti dobro razvijene, ovan mora biti u kondiciji, ne smije biti mršav, ali ni predebeo, jer tada izgubi volju za skakanjem. Često se proizvođači hvale da im je ovan težak 150 kg, ali takav ovan će jedno vrijeme skakati, a poslije će izgubiti volju, zbog velikog procenta masti. Takođe i kod ovaca dolazi do zamašćivanja, odnosno salo prekrije jajnike zbog čega jajne stanice ne mogu biti oplođene", kaže Joksić.

Ishrana ovaca i ovnova

Ipak, tokom mrkanja treba obratiti pažnju na ishranu. Ovcama i ovnovima daje se više koncentrirana hrana, sa pojačanim sadržajem kukuruza i naročito hrana sa više vitamina E.

Mošnice kvalitetnog ovna moraju biti dobro razvijene, ovan mora biti u kondiciji, ne smije biti mršav, ali ni predebeo, jer tada izgubi volju za skakanjem.

"Moja preporuka je da se ovnovima koji su u parenju doda dva ili tri sirova jaja dnevno i poneka mrkva, jer jaja imaju dosta tokoferola, kemijskog jedinjena na bazi vitamina E, a poznato je da je mrkva bogata upravo ovim vitaminom, pa će broj spermatozoida biti kod ovna veći i broj oplođenih jajnih stanica kod ovce", predlaže Joksić.

Joksić dodaje da ukoliko primjenimo ove jednostavne pripreme i metode za povećanje svog stada na prirodan način, imaćemo zdrava i plemenita grla, bez mnogo troškova i neizvjesnosti.

Foto: Bigstockphoto/Nataba/Julijana Kuzmić