Najsavremenija farma krava u Srbiji posluje sa gubitkom?

Porodica Mačković iz Ljutova kod Subotice, koja se unazad četiri decenije bavi govedarstvom, danas vodi jednu od najuspješnijih farmi krava u Srbiji, kako po količini mlijeka koju proizvedu, tako i po najsavremenijim uslovima u kojima uzgajaju ove životinje. Za to je posebno zaslužan Josip Mačković, koji se s ogromnom posvećenošću, ali i odricanjima posvetio poslu kojim su se bavili i njegov otac i djed. On, kao i ostali vlasnici farmi, zbog visoke cijene gotove stočne hrane i niske otkupne cijene mlijeka već godinama, pa čak i decenijama, posluju s gubitkom, piše Hrvatska riječ.

Njihova štala je 2018. godine maksimalno modernizovana, a prema riječima supruge Tanje Mačković, svaki dodatak znači i veću produktivnost.

"Što su krave zadovoljnije, daju veću količinu mlijeka. Uzeli smo robote za mužu, u boksove smo postavili takozvane, vodene krevete, koji se prilagođavaju njihovom tijelu, što njima godi. Imamo i gumene podloge koje u sebi sadrže materijal sličan turpiji za nokte i kako one hodaju, tako im se donekle turpijaju papci, iako o njima i mi moramo voditi računa. Sve to utiče i na njihovo zdravlje. Za robote smo se odlučili prije svega zbog nedostatka radne snage", ističe Tanja i dodaje da je robot kravama na raspolaganju 24 sata, u dio za muženje mogu ući kad god žele, odnosno kada osjećaju da im je vrijeme za to.

"One stoje u redu i jednostavno se guraju koja će prije, s jedne strane zbog koncentrata koji dodatno tamo dobijaju, a s druge zbog fizičke potrebe da budu izmužene. On ima 3D kameru, snimi vime i sam ga zakači. Ručnu mužu obavljamo jedino na tek oteljenim kravama. Robot, osim za mužu, služi i za kompletan monitoring stada i svaku promjenu registruje."

Muze po četvrtinu mlijeka posebno i za svaku četvrtinu pokaže temperaturu, provodljivost i drugo, a to su pokazatelji koji na vrijeme mogu da ukažu na neki problem. 

Krave se hrane na "pola gasa"

Nekada se na ovoj farmi proizvodilo milion litara mlijeka godišnje, ali zbog visokih cijena žitarica, odnosno stočne hrane, kao i niske otkupne cijene glavnog proizvoda, trenutno se ne radi u punom kapacitetu.

"Trenutno smo smanjili proizvodnju. Ne isplati se hraniti krave 'u fulu' pa ih hranimo 'na pola gasa', tek da zadrže kondiciju, što je najvažnije - reprodukcijsku kondiciju, jer najgore što se može dogoditi kod krava je takozvani gladni sterilitet. Tako sada dnevno imamo tri hiljade, a mogli bismo da imamo 4,5 do pet hiljada litara, da su redovno nahranjene, odnosno da bi nam se isplatilo", kaže Josip i dodaje da ovako nikako ne može da "napravi matematiku".

Farma "Pađan" pred gašenjem - ako ne dobije zemljište, Danijel u maju prodaje krave

Što se tiče otkupljivača, nakon što su radili sa Mljekarom Subotica, pa s nekadašnjim somborskim Somboledom, od kraja prošle godine posluju sa Mljekarom Šabac, a "vidjet će dokle, jer ide po principu - ko plati više".

"Realna cijena bi bila 60 (0,97 KM) dinara od mljekare i 10 (0,16 KM) dinara premije. Nas trenutno mlijeko košta 70 dinara (1,13 KM) da pokrijemo troškove, a o zaradi tu nema riječi. Prvenstveni cilj nas koji se bavimo ovom proizvodnjom jeste da prestanemo da budemo u gubitku, potom da počnemo da vraćamo izgubljeno, a jednog dana možda i da zaradimo nešto."

Do novih muznih grla uglavnom dolaze reprodukcijom na svojoj farmi, veoma rijetko kupovinom, jer, kako ističe, ona znači i "kupovinu problema" sa aspekta zdravlja krava.

"Svaka farma ima svoju mikro klimu, neke mikro bolesti na koje je imuna, a ako se donesu grla sa strane, te bolesti se ukrštaju i tada kod pomlatka zna biti problema. Tu bih istakao da je reprodukcija osnova opstanka farme", kaže Josip.

Samo mljekare posluju sa dobiti

Nakon svega navedenog postavlja se pitanje da li bi bilo isplativije u ovom slučaju da se bave preradom.

"Već godinama razmišljamo o tome, upravo zbog neadekvatne cijene mlijeka, da ga preradimo i dobijemo odgovarajući povraćaj. Ideja i želja postoje, vjerovatno će to tako i biti, ali ono što je trenutno problem jeste što smo u velikim investicijama vezanim za štalu i za sve što smo nabrojali, a to bi sad bila nova investicija, što sad nismo u mogućnosti da realizujemo", kaže Tanja i dodaje da je to izgleda jedino rješenje, "jer po nekim podacima, i za vrijeme korone, samo mljekare uopšte nisu imale gubitka, naprotiv, poslovale su s dobiti".