Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržište govedine
  • 06.03.2022. 09:00

Može li tržište ponuditi nešto staro kao novo - meso volova?

Uzgoj mladih volova podrazumijeva da se na tržištu obezbijedi meso standardnog kvaliteta mladih goveda simentalske pasmine, odnosno mesnih pasmina ili njihovih križanaca, poznatog porijekla

Foto: Depositphotos/budabar
  • 860
  • 116
  • 0

Nekad su se volovi, muška kastrirana goveda, uzgajali prvenstveno za rad i bili najcjenjenija pokretna porodična imovina. Imala ih je skoro svaka kuća na selu, a njihovo meso je bilo češće na našim trpezama. Postepeno je došlo do sve šire primjene mehanizacije u poljoprivredi, a klasičan tov se generalno odnosi na uzgoj bikova.

Ipak, treba reći da je meso vola specijalitet, a u posljednjih nekoliko godina u pojedinim zemljama susjedstva ponovo zauzima značajno mjesto u ishrani. Prema riječima profesora Marjana Janžekoviča sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Mariboru, sve se više traži goveđe meso proizvedeno na ovaj način.

Ova proizvodnja ima potencijal u danas napuštenim područjima, kojih nažalost u BiH ima na pretek. Uglavnom je riječ o uzgajivačima, koji su izvan tržišne proizvodnje mlijeka. Uzgoj mladih volova podrazumijeva da se na tržištu obezbijedi meso standardnog kvaliteta mladih goveda simentalske pasmine, odnosno mesnih pasmina ili njihovih križanaca, poznatog porijekla.

Ciklus ishrane

Tehnologija pristupa u odgoju volova mora osigurati ergonomske i etološke zakonitosti i potrebe životinja. U uzgoju goveda, potrebno je da meso ne sadrži ostatke veterinarskih lijekova, pa ih u završnom dijelu tova ne treba davati. Životinje se najčešće hrane iz izvora kabastog hraniva proizvedenih na gazdinstvu i žitarica iz domaće proizvodnje – zatvoreni ciklus ishrane.

Krave dojilje u ovim stadima trebaju dati dovoljan broj ženskih jedinki za obnovu te muških za proizvodnju mesa – uzgoj volova. Uzgajivači bi na taj način održali uzgoj. Uz odgovarajuću promociju kvalitetne govedine poznatog porijekla, mogu se obezbijediti prijeko potrebni prihodi, ali i očuvanje sela.

Osigurati dovoljan broj muške i ženske teladi (Foto: Depositphotos/defotoberg)

Uzgoj mladih goveda iz fizioloških i organizacionih razloga se može podijeliti u dvije faze:

  • odgoj teladi do odbijanja od mlijeka ili zamijene za mlijeko
  • uzgoj do ostvarivanja tjelesne mase predviđene za klanje

Od odbijanja pa nadalje krmni obrok teladi predstavlja mješavinu žitarica i kvalitetno sijeno po volji, te naravno vodu. Ovim pristupom dobro se razvije njihov rumen i sposobna su za nastavak uzgoja. Za tov se biraju samo zdrave životinje - pasmina simentalac, mesne pasmine ili ukrštena grla mesnih i mliječnih.

Kastracija, prevencija i liječenje

Kastraciju teladi se vrši u uzrastu od tri do šest mjeseci, koristeći lokalnu anesteziju. Sprovodi je doktor veterinarske medicine. U uzrastu od dva do četiri mjeseca neophodno je da se sprovedu preventivne vakcinacije: vitaminizacija i čišćenje glista kod životinja - koje se vrši svakog proljeća prije izlaska na pašnjake i svake jeseni nakon povratka sa pašnjaka.

Liječenje i zaštitu životinja, preventivnu vakcinaciju, vrši odnosno propisuje veterinar, koji svaki tretman i sve propisane i upotrebljene lijekove upisuje u odgovarajuću evidenciju na gazdinstvu (žutu knjigu).

Kako ih hraniti?

Hranjivo ne smije sadržavati ostatke pesticida, antibiotika, niti da ima u sastavu stimulatore rasta, sintetičke boje i ureu. Životinje se ne smiju hraniti genetski modifikovanim sirovinama. Dozvoljeno je dodavanje soli, mikroelemenata i mješavina vitamina, koje su neophodne za razvoj i normalno fiziološko funkcionisanje organizma.

U ljetno doba životinje se hrane na pašnjacima, sa mnogo različitih trava. Pored paše, obrok može da sadrži i do maksimalno 30 posto kukuruzne silaže od ukupnog obroka.

Koje pripreme izvršiti pred proljetnu pašu - za zdraviju stoku i kvalitetnije mlijeko?

U toku zimskog doba potrebno je spremiti sijeno visokog kvaliteta i travnu, odnosno kukuruznu silažu. Krmni obrok treba biti prilagođen tjelesnoj masi volova. Nedostatak hranjivih materija i soli iz osnovnog kabastog dijela obroka, dopunjujemo dodavanjem koncentrovane krme, kao što su sve vrste žitarica poluproizvoda mlinske industrije, ulja i šećera i odgovarajućih mineralno vitaminskih smješa.

Plan ishrane 

Plan ishrane ove kategorije goveda i količina hraniva u zavisnosti od uzrasta životinje. Za A period, početne mase od 120 do 200 kilograma, bez prisustva krave dojilje, preporučuje se uzgoj u štali do tri mjeseca, s dnevnom ishranom: pola do kilogram sijena, četiri do šest kilograma travne silaže, kilogram do dva žitarica i zamjena za mlijeko pola kilograma. 

Period B, odnosi se na kilažu od 200 do 400 kg, uzgoj podrazumijeva boravak teleta u štali ili na pašnjaku do 210 dana. Preporučena ishrana je: kilogram do dva sijena, pola kilograma žitarica i trava po želji. Kada goveče dostigne masu od preko 400 kg, odnosno do 535 kg uzgaja se u štali narednih 150 dana s dnevnom ishranom od dva kilograma sijena, 20 kg travne i 10 kg kukuruzne silaže.

U periodu težine od 535 do 650 kg, govedo ponovo može u kombinirani način uzgoja štala ili pašnjak narednih 145 dana. Njegova dnevna ishrana uključuje 1 kg sijena i travu po želji. U završnom dijelu tova odnosno posljednjih 75 dana krmni obrok treba da obuhvati žitarice (raž, tritikale, ječam, kukuruz) da bi se meso optimalno prekrilo slojem potkožnog loja. Masa za klanje se može dostići i s 25 mjeseci uzrasta, i u tom uzrastu prosječan prirast iznosi od 700 do 900 g/dan. 

Planirana ukupna količina hrane za predviđeni period ishrane je 1.000 kg sijena, 3.450 kg travne silaže, 1.500 kg kukuruzne silaže, 390 kg žitarica i 45 kg zamjena za mlijeko. Obrok je izračunat na osnovu normativa za tov stada volova pasmine simentalac, pod pretpostavkom da je smanjen prirast u uslovima ekstenzivnog uzgoja. Starost životinja za klanje ne smije prelaziti 30 mjeseci, tokom kojih životinje dostignu tjelesnu masu od oko 700 kg.

Evo šta je važno kod ishrane priplodnih bikova

Da bi na tržištu postigli višu cijenu od mesa mladih tovnih junadi, meso volova mora u samoj ponudi da se razlikuje od drugih vrsta govedine. Zbog toga je neophodno formirati brendiranje govedine. To će, također, zahtijevati odgovarajući tržišni pristup, koji će obuhvatiti odgovarajuću promociju i prezentaciju, a kako bi kupci bili upoznati sa prirodnim uzgojem volova i kvalitetom takvog mesa. 

U nastavku pročitajte i nekoliko stavki o značaju proizvodnje mesa volova u predloženom sistemu:

  1. Uzgojem volova i krava dojilja se rješava i pitanje problematike proizvodnje mlijeka.
  2. Sa boljom, održivom i prirodi prilagođenom poljoprivrednom pomaže se u održavanju ekološke ravnoteže, posebno u oblastima sa ograničenim uslovima za proizvodnju.
  3. Životinje se hrane sa krmnim biljem i žitaricama iz domaće proizvodnje – vlastiti proizvodni ciklus.
  4. Kod krava dojilje dovoljno je da se dobije određeni broj ženske teladi za obnovu stada i muških grla za tov.
  5. Uzgojem goveda u ovom sistemu dobija se kvalitetno meso kroz iskorištavanje pašnjaka niže proizvodne vrijednosti.
  6. Meso mladih volova odlikuje nježna struktura mišićnih vlakana, izuzetnog ukusa i sočnosti.
  7. Odličan kvalitet mesa će obogatiti ponudu potrošačima, a može igrati i važnu ulogu u razvoju turizma.
  8. Uzgoj goveda na ovakav način treba da obezbijedi očuvanje sela  i stanovništva u njemu.
  9. Uzgoj u prirodnom okruženju obogaćuje izgled područja na kojem se uzgajaju.

Za uspješan uzgoj potrebno je obavijestiti tržište, naći kupce, osigurati kvalitetan i prepoznatljiv proizvod te očuvati kvalitet.


Tagovi

Tov goveda Telad Uzgoj bikova Govedina Meso vola Marjan Janžekovič


Autor

Miljan Erbez

Više [+]

Stručnjak iz oblasti stočarstva, s dugogodišnjim iskustvom u domaćim i međunarodnim projektima iz poljoprivrednog sektora. Osnovne studije završio na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci, doktorske u Brnu (Češka Republika), postdoktorski u saradnji dva Norveška i Banjalučkim poljoprivrednim fakultetom. Autor više od 30 naučnih radova i šest knjiga iz oblasti proizvodnje mlijeka.